Intervju

Od Niša, preko Egipta do Indije: Uspeh NeoMedike, jedne od najinovativnijih domaćih kompanija

„Naše inovacije su predstavljane po inostranim sajmovima: za Evropu u Nemačkoj, za ostatak sveta u Dubaiju, gde smo već petnaestak godina. Inovacije kreću od toga, i naši ljudi, kada se vrate sa ovih međunarodnih sajmova, kažu – pa mi nismo znali da vi to radite“

75. rođendan Elektrotehničkog fakulteta, ali i bipolarnog tranzistora

„Razvoj i primena tranzistora postavili su temelje za novi i dinamičan napredak svih oblasti elektrotehnike i računarstva, koje se danas izučavaju na Elektrotehničkom fakultetu. Digitalna transformacija kroz koju prolazi današnje društvo ne bi bila moguća bez ovog pronalaska“

Neophodne su jednake šanse za prisustvo na umetničkoj sceni

„Primarno umetničko pismo je uvek pripadalo autorima, a ne autorkama, pa su i dela autora prisutnija. Sada su pozicije drugačije i pružaju priliku da se istraži to potisnuto kreativno nasleđe“

Srpski naučnici na Stanfordovoj listi: „Potvrda kvaliteta i kontinuiteta“

Na nedavno objavljenoj listi najboljih naučnika sveta našla su se 84 istraživača iz Srbije. U razgovoru za Centar za promociju nauke, dvoje profesora objašnjava zašto je ime na ovoj listi važno i šta to znači u praksi

Profesor Rene Bernards: Potrebno je misliti van okvira

Profesor Rene Bernards, pred veliki beogradski kongres u organizaciji Srpskog društva istraživača raka, za Elementarijum govori o inovativnim načinima istraživanja raka, svom timu na Holandskom institutu za rak (The Netherlands Cancer Institute) i njihovim patentima koji spasavaju na hiljade pacijenata godišnje

Potrebna je nova politika u borbi sa klimatskim promenama

„Čak i kada bismo nekom magijom mogli da prekinemo svu emisiju gasova staklene bašte koji dovode do klimatskih promena, one bi trajale još nekoliko decenija, ako ne i vekova“

Superćelijska oluja: olujni tango sa razarajućim posledicama

„Glavna karakteristika koja superćelijsku oluju razlikuje od obične jeste rotaciono vertikalno kretanje vazduha, odnosno spiralno podizanje vazduha naviše, koje omogućava da se veća količina vlage iz okoline efikasnije 'uvuče' u sam oblak. A čim ima više vlage u oblaku, znači da će on biti intenzivniji, da će duže trajati i da će moći da pređe veću razdaljinu“

Jelena Vučković: profesorka koja je „probila stakleni plafon“

„Bavljenje naukom na univerzitetu je profesija koja je veoma dinamična i zanimljiva, ali vam i daje maksimalnu fleksibilnost – mnogo više nego npr. rad u industriji. Radi se mnogo, ali sami kontrolišete svoj raspored i radite uvek ono što želite“

Sigurno utočište umetnosti

„Stegi na grčkom znači krov ili utočište, tako da smo se pri njegovoj izgradnji vodili idejom da umetnost i umetnici dobiju utočište, da se kreira mesto u kojem će, i fizički i konceptualno, umetnost moći da cveta“, kaže o Onazis Stegi kulturnom centru dr Prodromos Cijavos, jedan od čelnih ljudi ove institucije

Važno je edukovati ljude o generativnoj veštačkoj inteligenciji

Dr Dror Gil je konsultant, strastveni podkaster i pevač rok grupe „Beta“. O tome zašto je karijeru posvetio veštačkoj inteligenciji, o njenim vrlinama i manama, i o tome zašto je edukacija važna, govorio je za Centar za promociju nauke tokom nedavnog boravka u Srbiji.

„Postoji svest o važnosti teme kojom se bavimo“

Krajem maja, prof. dr Bojani Obradović, dr Jasmini Stojkovskoj i dr Jovani Zvicer iz Inovacionog centra Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu stigla je važna nagrada: stručni žiri 65. međunarodnog sajma tehnike i tehničkih dostignuća dodelio im je posebno priznanje za eksponate koji doprinose razvoju tehnike.

Košnica za enterijer: pčelarenje iz fotelje

„Beeamond sistem je urbana košnica namenjena gajenju pčela u zatvorenom prostoru uz dobijanje pčelinjih proizvoda i usluga. Ovaj inovativan proizvod se može instalirati u domaćinstvima, poslovnim prostorijama, ugostiteljskim objektima, obrazovnim ustanovama i drugim mestima“, ističe autor ove inovacije dr Slobodan Dolašević

Oči u oči sa praistorijskim MetaHuman čovekom

Prvi put u istoriji, verno prikazano digitalno lice praistorijskog čoveka iz Lepenskog Vira, animirano je i „oživljeno“ uz pomoć vrhunske MetaHuman tehnologije, razvijene u Srbiji. Posetioci 65. međunarodnog sajma tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu imaće priliku da sredinom maja upoznaju čoveka koji je živeo pre 10.000 godina

Primena prirodnih proizvoda kao izvora inovativnih pristupa u industriji

Od 16. do 19. maja, na Beogradskom sajmu će se održati Sajam tehnike i tehničkih dostignuća, a posetioci će, između ostalog, imati jedinstvenu priliku da se upoznaju i sa radom istraživača sa Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerziteta u Beogradu.

Veštačka inteligencija je tu da nas ojača

„Kvantna fizika nastala je pre oko sto godina korišćenjem matematičke analize, linearne algebre i teorije verovatnoće. Te iste matematičke discipline, iskombinovane malo drugačije, nalaze se i u osnovi današnje veštačke inteligencije“

Od otpada do vrednosti, uz pomoć „dobrih bakterija“

Sredinom maja, posetioci Sajma tehnike i tehničkih dostignuća upoznaće se sa beogradskim Institutom za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo i njihovim „dobrim bakterijama“. Kako to da bakterije mogu da budu dobre i kako nam mogu pomoći u reciklaži plastičnog otpada?

Veštačka inteligencija u službi poljoprivrede

Sredinom maja posetioci Sajma tehnike i tehničkih dostignuća imaće jedinstvenu priliku da upoznaju AgRobota Sosu koji potiče sa novosadskog Instituta BioSens. Osim Sose, istraživači sa ovog instituta razvili su i robote Lalu i Garija. Šta Lala, Sosa i Gari rade, kako mogu da pomognu srpskim poljoprivrednicima i koliko je zapravo značajna primena veštačke inteligencije u poljoprivredi?

O čemu govorimo kad govorimo o klimatskoj krizi?

„Klimatske promene imaju svoju rasnu, klasnu, pa i rodnu dimenziju. One se ne dešavaju svima podjednako“

Vešti smo u objašnjavanju, a slabi u dokazivanju

„Na osnovu vrlo malo informacija ljudi mogu da kreiraju priču koja bi objasnila šta se dogodilo. Reč je o sposobnosti, skoro pa kreativnom procesu. Ipak, to ne znači da će priča do koje smo došli biti tačna“

Voleti prirodu i tehno

„Neke vrste ptica na Zemlji postoje milionima godina, dakle, duže od ljudi. Muzika odavno postoji na planeti. Fasciniran sam time kako ptice proizvode muziku, kopiram njihove melodijske matrice i one su deo mojih kompozicija“