Pljusak vode koji se kristalizuje u led. Magnetizam. Zvučni talas koji se lomi na površini vode. Gljive koje izbijaju iz šumskog tla. Bića iz morskih dubina. Blistava munja koja seče nebesku tminu. Ptičje pero na vetru. Beskonačnost vremena i prostora i harmonija vascelog života i univerzuma. Naučni fenomeni i prirodni procesi ili modne kreacije? Za Ajris van Herpen, odgovor je: i jedno i drugo
Fenomen je dobio ime po stoičkom filozofu Seneki zato što ga je ovaj, u pismu svom prijatelju, prvi put formulisao, primetivši da je „rast mnogih stvari spor, ali je zato njihova propast brza“. Primenjeno na kompleksan sistem kakav je civilizacija, to znači da je njen razvoj postepen i spor do jednog momenta, ali da, kada se dođe do tzv. Senekine litice, slede nepovratno survavanje i ubrzan kolaps – često iznenadan i sasvim neočekivan
Nobelov komitet odlučio je prošle godine da jednu polovinu nagrade dobije Rodžer Penrouz (1934), engleski teorijski fizičar, za nemerljiv teorijski doprinos u predviđanju postojanja crnih rupa. Drugu polovinu nagrade podelili su astronomi-posmatrači: Andrea Gez (1965) i Rajhnard Gencel (1952), jer su otkrili da u centru naše galaksije, Mlečnog puta, definitivno postoji supermasivna crna rupa čiju su masu uspeli precizno da izmere
Ovogodišnju Nobelovu nagradu, osim kao priznanje ljudima koji su izveli ključne korake u usponu ka današnjem nivou znanja o virusu, svakako možemo da shvatimo i kao podsticaj svima koji se danas upinju da opaku bolest konačno stavimo pod kontrolu
„Budite skeptični. Ali kada dobijete dokaz, prihvatite ga.“ (Majkl Spekter)
Prošlost i budućnost nauke o svetlosti
Na repertoaru londonskog teatra odnedavno je dramski komad posvećen Gideonu Mantelu, sinu obućara čije je zasluge za jedno od najvećih naučnih otkrića preoteo neko drugi
Koliko smo daleko od komercijalnih putovanja u svemir?
Svi meteoriti potiču iz vremena rađanja Sunčevog sistema, pa njihovo proučavanje omogućuje rekonstrukciju sredinskih okolnosti koje su vladale u tom periodu
Proučavanje meteorita sa Marsa i Meseca je od neprocenjivog značaja za razumevanje njihove povezanosti sa događajima tokom formiranja unutrašnjeg Sunčevog sistema, pa samim tim i planete Zemlj
U prošlosti su doprinosi naučnica često umanjivani, a nagrade su dobijale isključivo njihove muške koleg
Kakva skulptura dočekuje posetioce romaničke kripte Vinčesterske katedrale
Ovog leta stoti rođendan proslavlja Ketrin Džonson, matematičarka zahvaljujući kojoj su mnoge važne NASA misije bile uspešne
Novi značajni projekti nagovestili su da bi mnoge afričke države mogle ubrzano da razviju svoju nauku, naročito astronomiju. Astrofizičar Darko Donevski prenosi svoje utiske sa jednog afričkog putovanja
Uputstvo za razlikovanje meteora, meteorita i meteorida
Poetski vodič objašnjenja naučnih fenomena
Prema Stiglerovom zakonu eponimije ne postoji nijedno naučno otkriće nazvano po onome ko je do njega prvi došao. Elementarijum prenosi neke od primera
Noćas su u Pacifik pali ostaci prve kineske svemirske stanice, koja je ostala u Zemljinoj orbiti pet godina duže nego što je prvobitno planirano
Prošlo je tačno 50 godina kako je premijerno prikazan film Stenlija Kjubrika „2001: Odiseja u svemiru“
Unesko predviđa da do kraja 21. veka može da izumre oko polovine današnjih jezika, a u proseku na svaka četiri meseca nestane po jedan