Slobodan Bubnjević

Suprotno ustaljenom viđenju, posledice globalnog zagrevanja osećaju se svakodnevno i to – na lokalnoj pijaci. Kako će klimatske promene uticati na globalnu nestašicu kafe?
Kakve su zaista posledice Sunčevog vetra? Zašto, kako i u kojim bojama na nebu nastaju polarne aurore, jedinstveni tragovi Sunčevog dodira?
Naučni novinari iz Srbije su prvi put u Finskoj prisustvovali jednoj konferenciji Međunarodne federacije naučnih novinara
Nakon najvećeg protesta naučnika koji je organizovan u Srbiji, Sindikat nauke predao zahteve ministru prosvete, nauke i tehnološkog razvoja
Velika nacionalna matematička manifestacija, koja se održava u 20 gradova, otvara se 29. aprila u Svečanoj sali SANU
Nakon dugotrajne suše, duge, mlake zime, kišni dani ovog proleća nikako da prođu. Kako kiša nastaje i šta sve u atmosferi mora da se dogodi kako bi kiša pala?
Njihov odnos je bio ispunjen razmimoilaženjem, ali i divljenjem. Da li je Moskva u najvećem fizičaru 20. veka videla dekadentnog buržoaskog mislioca, ili pak najvećeg prijatelja SSSR?
U 2013. godini, proleće je stiglo 20. marta, tačno u podne i dva minuta
Veliku pažnju svetskih medija privukao izvanredan prodor u razumevanju čuvenog Njutnovog problema tri tela, do kog su došli fizičari iz Srbije, Milovan Šuvakov i Veljko Dmitrašinović
Afrika je bila njihov dom, mesto gde će rasti, boriti se i razvijati milionima godina, sve dok im mozak nije postao dovoljno veliki. Nakon toga su krenuli na put, u opštu migraciju koja i dalje traje
Koliko slobode danas ima na internetu? Šta je otvorenost znanja i kakve će posledice imati jedno nesrećno samoubistvo u Bostonu?
Da li je za dugovečnost dovoljno jesti hranu sa antioksidansima? 
Većina od 110 milijardi besmrtnih ljudi bila bi zaražena gotovo svim mikroorganizmima koji su ikada postojali
Na zimsku ravnodnevicu, hladnokrvni prema najavama o takozvanom sudnjem danu, podsećamo se kraja onih od kojih je sve počelo
Ništa se, bez sumnje, neće dogoditi kad 21.12.2012. istekne veliki ciklus u kalendaru Maja, ali civilizacije se, na kraju, ipak neizbežno ruše
Da li se živim mogu smatrati i veštačke protoćelije ako procesiraju energiju i reprodukuju se?
 Poznata materija čini samo 4,6 odsto mase univerzuma. Sva ostala masa je nešto što još ne možemo da vidimo, izmerimo i objasnimo.
 Pre četiri milijarde godina, u primordijalnoj supi, obični neorganski molekuli pretvaraju se u život. Kako to ponoviti u laboratoriji?
Drugi po redu Festival nauke u Banja Luci obeležili su roboti, evolucija i ogromna radoznalost
Samo jedan jedini proton koji dolazi odnekud iz svemira, svojim sudarima sa atomima u stratosferi izaziva pljusak od milion sekundardnih čestica
Politika upravljanja kolačićima

Kolačići su male tekstualne datoteke koje se koriste kako bi korisničko iskustvo na veb-sajtovima bilo efikasnije. Zakonom je predviđeno da možemo čuvati kolačiće na vašem uređaju ako su strogo neophodni za rad ovog sajta. Za sve ostale tipove kolačića nam je potrebna vaša saglasnost. Saznajte više o tome kako obrađujemo lične podatke iz naše Politike privatnosti.