Spektakularno otkriće o vezi mozga i imunog sistema, koje je izazvalo veliko uzbuđenje u svetskim medijima i na društvenim mrežama, za sada se odnosi samo na mozak miša

Tekst: Boris Klobučar

Potencijalno revolucinarno otkriće u oblasti neuronauka prošle nedelje osvanulo je na hiljadama Fejsbuk profila. Povod za ovo uzbuđenje je neočekivano otkriće o mozgu. Naime, tim istraživača sa Univerziteta u Virdžiniji objavio je rad, u prestižnom naučnom časopisu Nature, u kojem otkrivaju nedostajuću vezu između centralnog nervnog sistema i imunog sistema kod miševa.

Ovo je veliko otkriće koje ima potencijal da potpuno promeni način shvatanja i lečenja neuroloških bolesti. Kako navodi Džonatan Kipnis, jedan od autora naučnog rada, ova veza potpuno će promeniti udžbenike biologije i način na koji shvatamo mozak.

Otkriće spoja centralnog nervnog sistema sa imunim sistemom, na neki način predstavlja kariku koja je nedostajala da bi se objasnile neuro-imune interakcije. Ovaj sistem limfnih sudova do sada je bio skriven od očiju istraživača i mnogi naučnici nisu verovali da postoji.

Kroz limfne sudove protiče tečnost koja nosi limfocite, gradivne blokove odbrambenog mehanizma svakog organizma. Kako je navedeno u radu, limfni kanali su dobro skriveni oko krvnih sudova, što može biti razlog zašto su tako dugo ostali skriveni.

Marjana Brkić, istraživač sa odeljenja za neurobiologiju Instituta za biološka istraživanja ”Siniša Stanković” za Elementarijum naglašava: ”Ova studija je vrlo vredna, jer ukazuje na postojanje nove, ranije neotkrivene anatomske celine u mozgu. Međutim, celokupno istraživanje je rađeno na miševima, što nam a priori ne potvrđuje postojanje istih ili sličnih struktura i u ljudskom mozgu.”

Trenutno, sem u teoriji, ovo otkriće nam ne govori mnogo o njegovoj potencijalnoj terapeutskoj primeni. ”Do daljih, detaljnijih studija, možemo samo spekulisati o značaju ovog otkrića za ljudsku populaciju i rešavanje zagonetki koje i dalje nose kompleksna oboljenja kao što je Multipla skleroza i Alchajmerova bolest, uzevši još u obzir da je i sama ideja o imunskoj osnovi ovih bolesti za sada samo jedna od hipoteza”, objašnjava Brkićeva.

Jedan od najzaslužnijih za otkriće je dr Antoan Levo, Kipnisov saradnik koji je razvio metodu za uspešno nameštanje kompletne moždane opne miša na slajd mikroskopa. Kako je sam Levo objasnio, trik je u tome da se membrana kompletno skine sa skalpom miša, a potom disecira odatle. On je praćenjem distribucije limfocita  primetio nešto što podseća na sistem sudova.

Ispitivanjem ovih sudova kroz niz mikroskopskih snimaka Levo i Kipnis su sa svojim timom snimili ono za šta veruju da je limfni sistem. Iako po strukturi jako podseća na ostatak limfnog sistema u čitavom organizmu, ova mreža je značajno jednostavnija sa primetno užim kanalima.

Sledeći važan korak u istaživanju jeste da drugi naučnici potvrde rezultate koje je tim naučnika iz Virdžinije objavio i još važnije, kako su prvobitna istraživanja rađena na miševima, da snime iste limfne sudove i kod čoveka.

Naša naučnica takođe naglašava da nas rad iz laboratorije prof. Kipinsa opominje da se i utvrđeni postulati u nauci moraju dovoditi u pitanje, kako bismo mogli da napredujemo. Ona dodaje: ”Otkriće limfnih sudova u mozgu je još jedan korak ka obaranju hipoteze o imunoj privilegovanosti mozga. Ranije se smatralo da je mozak, kao organ, potpuno izolovan od ostatka tela, kada je u pitanju imuni odgovor. U skorije vreme, ovo stanovište je potpuno izmenjeno i pokazano je da mozak vrlo aktivno interaguje sa imunim sistemom.” 

podeli