Ovogodišnja Nobelova nagrada u oblasti fizike dodeljena je trojici naučnika za izuzetan doprinos u otkriću gravitacionih talasa 

Tekst: I. Horvat

Ovogodišnja Nobelova nagrada u oblasti fizike dodeljena je trojici naučnika za njihov doprinos i rad na otkriću gravitacionih talasa u okviru LIGO/VIRGO kolaboracije. Polovina iznosa Nobelove nagrade odlazi u ruke Rajnera Vajsa sa MIT-a, dok drugu polovinu dele Beri Beriš i Kip Tornu sa Caltech-a.

Trojica naučnika imali su značajan doprinos za razvoj i celokupan uspeh detektora LIGO koji je doveo do ovog epohalnog otkrića. Nakon četiri decenije koje su posvetili radu u ovoj oblasti, trojica naučnika ove godine zasluženo su ponela titulu Nobelovih laureata.

Gravitacioni talasi po prvi put su detektovani 14. septembra 2015. godine, 100 godina nakon što ih je svojom Opštom teorijom gravitacije predvideo Albert Ajnštajn. Detektovani talasi nastali su kao rezultat sudara dve crne rupe pre 1,3 milijarde godina.

Nakon što su podaci obrađeni, a vest o otrkiću gravitacionih talasa objavljena februara 2016. godine, mnogi su očekivali da će upravo 2016. doneti nagradu naučnicima sa kolaboracije LIGO/VIRGO. Međutim, očigledno je bila neophodna još jedna godina i još nekoliko potvrda postojanja gravitacionih talasa.

Rajner Vajs, rođen je 1932. godine u Berlinu. Vajs je jedna je od pionira u oblasti laserske interferometrije. Još sredinom sedamdesetih, Vajs je dizajnirao detektor za koji je smatrao da bi mogao da ulovi „zvuk gravitacije“. Trenutno je zaposlen kao profesor emeritus na čuvenom MIT-ju. Sva trojica Nobelovaca deo su LIGO/VIRGO kolaboracije.  

Beri Beriš je eksperimentalni fizičar rođen 1936. godine u Sjedinjenim Američkim Državama. On je jedan od vodećih fizičar u oblasti gravitacionih talasa. Trenutno je profesor emeritus na Kalifornijskom institutu za tehnologiju (Caltech).

Kip S. Torn rođen je 1940. godine u SAD, i jedan je od vodećih teorijskih fizičara specijalizovanih u oblasti Ajnštajnove teorije gravitacije. Kao i Beriš, Torn je profesor emeritus na Caltech-u. Zajedno sa Vajsom, još pre nekoliko decenija bio je ubeđen da je otkriće gravitacionih talasa moguće i da bi ovo otkriće moglo dovesti do revolucionarnih saznanja o univerzumu.

Nakon što je objavljena vest o ovom neverovatnom otkriću, u februaru 2016. godine Elementarijum je posvetio specijal ovoj temi, koji sada prenosimo:

GRAVITACIONI TALASI

Nobelove nagrade 2017.

Svake godine, tokom prve nedelje oktobra u Stokholmu se dodeljuje pet prestižnih nagrada koje je svojim zaveštanjem uspostavio švedski naučnik Alfred Nobel. Nagrade se saopštavaju od ponedeljka do petka, uvek istim redom: medicina, fizika, hemija, književnost i mir. Prvog sledećeg ponedeljka objavljuje se i dodatna nagrada u Oslu, za ekonomiju. Kao i prethodnih godina, iz dana u dan, Elementarijum prati Nobelovu nedelju.

Istražite više…

 

podeli
povezano
Nobel za ograničenu racionalnost
Nobel protiv nuklearnog oružja