Koje je značenje teksta koji redovno viđamo na nezavršenim sajtovima na internetu?
Tekst: Marija Vidić
Lorem ipsum, quia dolor sit amet, consectetur, adipisci[ng] velit, sed quia non numquam do eius modi tempora incididunt, ut labore et dolore magnam aliquam quaerat voluptatem. Ut enim ad minima veniam, quis nostrum exercitationem ullam corporis suscipit laboriosam, nisi ut aliquid ex ea commodi consequatur? Quis autem vel eum iure reprehenderit, qui in ea voluptate velit esse, quam nihil molestiae consequatur, vel illum, qui dolorem eum fugiat, quo voluptas nulla pariatur?
Ovaj tekst napisan na latinskom jeziku, ili bar njegove dve početne reči poznate su štamparima više od pet vekova, a poslednjih godina, otkad ljudi masovno prave sopstvene sajtove, ušao je i među „običan“ svet. Zapravo, od oko 1500. godine, kada je nepoznati štampar složio ovaj tekst kako bi napravio uzorak knjige, Lorem ipsum se koristi kao model u slogoslovačkoj i štamparskoj industriji.
Umesto da koristi tekst koji, na primer, glasi “Proba, proba, proba…” ili “Ovo je mesto za tekst, ovo je mesto za tekst…”, štampar je iskoristio uzorak iz stvarne knjige, jer u njemu ne postoji nikakva pravilnost već nekakav realni, nasumični raspored slova, pauza i reči.
Mada bi se na prvi pogled moglo pomisliti da pasus ima neki neobičan smisao, čak i dve njegove najpoznatije reči kojim počinje, Lorem ipsum, same za sebe potpuno su beznačajne.
Pasus je zapravo odlomak iz De Finibus Bonorum et Malorum (Na krajnostima dobra i zla), filozofske rasprave o teoriji etike, koju je 45. godine p. n. e. napisao rimski filozof Ciceron (106–43. godine p.n.e.), a koja je u periodu renesanse bila izuzetno popularna. Reč Lorem zapravo je deo reči dolorem (bol), odnosno rečenice “Nemo enim ipsam voluptatem, quia voluptas sit, aspernatur aut odit aut fugit, sed quia consequuntur magni dolores eos, qui ratione voluptatem sequi nesciunt, neque porro quisquam est, qui dolorem ipsum, quia dolor sit amet, consectetur, adipiscing velit, sed quia non numquam do eius modi tempora incididunt, ut labore et dolore magnam aliquam quaerat voluptatem”.
Iskorišćenim pasusom iz poglavlja 1.10.32 štampar je uspeo da pokaže karakteristike iskorišćenih tipova slova, njihovu veličinu, razmake, kao i opšti izgled i dizajn stranice sa tekstom.
Pošto je tekst star gotovo 2000 godina, a štampari ga koriste više od 500, tokom vekova u tekst su umetane reči, rečenice i pošalice koje ne postoje u originalnoj verziji. Tekst je bio pomalo zaboravljen sve do šezdesetih godina 20. veka kada ponovo počinju masovno da ga upotrebljavaju, na primer, u pripremi novinskih oglasa.
Verzija koja se trenutno najviše koristi na internetu i u programima za unos teksta, poput Majkrosoftovog Worda, nastala je u Aldus korporaciji, koja je sredinom osamdesetih godina za Eplove Macintosh kompjutere napravila program za pripremu teksta. Danas postoje i takozvani Lorem ipsum generatori, koji mogu da naprave potpuno originalan tekst nasumičnim izborom latinskih reči.
Ceo pasus iz kog je izdvojen tekst:
Sed ut perspiciatis, unde omnis iste natus error sit voluptatem accusantium doloremque laudantium, totam rem aperiam eaque ipsa, quae ab illo inventore veritatis et quasi architecto beatae vitae dicta sunt, explicabo. Nemo enim ipsam voluptatem, quia voluptas sit, aspernatur aut odit aut fugit, sed quia consequuntur magni dolores eos, qui ratione voluptatem sequi nesciunt, neque porro quisquam est, qui dolorem ipsum, quia dolor sit amet, consectetur, adipisci[ng] velit, sed quia non numquam [do] eius modi tempora inci[di]dunt, ut labore et dolore magnam aliquam quaerat voluptatem. Ut enim ad minima veniam, quis nostrum exercitationem ullam corporis suscipit laboriosam, nisi ut aliquid ex ea commodi consequatur? Quis autem vel eum iure reprehenderit, qui in ea voluptate velit esse, quam nihil molestiae consequatur, vel illum, qui dolorem eum fugiat, quo voluptas nulla pariatur?
Njegov prevod otprilike glasi:
Ali, moram vam objasniti kako je rođena čitava ova pogrešna ideja kojom se osuđuje zadovoljstvo i veliča bol, i daću vam potpuni pregled sistema i protumačiti ispravno učenje o velikom istraživaču istine, gospodaru-tvorcu čovekove sreće. Niko ne odbija, ne voli, niti izbegava zadovoljstvo kao takvo zato što je zadovoljstvo, već zato što oni koji ne znaju kako da pronađu racionalno zadovoljstvo podležu posledicama koje su ekstremno bolne. Niti, ponovo, ima bilo koga ko voli, traži, ili priželjkuje bol sam po sebi zato što je bol, već povremeno okolnosti dovode do toga da težak rad i bol mogu proizvesti veliko zadovoljstvo. Uzmite trivijalan primer, ko od nas ikad preduzima tešku fizičku vežbu, osim ako će njom da osigura neku korist? Ali ko ima ikakvo pravo da traži krivicu u čoveku koji odluči da uživa u zadovoljstvu koje nema loše posledice, ili u čoveku koji izbegava bol koji kao rezultat ne stvara zadovoljstvo?