Ima li ograničenja za broj nukleona koji mogu da se nađu zajedno i čine jedno atomsko jezgro? Dok hemičari otkrivaju elemente sa sve većim i većim atomskim brojem, postavlja se pitanje dokle će to ići.
Periodne sisteme elemenata, koji krase zidove učionica, neophodno je konstantno revidirati jer broj osnovnih elemenata i dalje raste.
Izazivajući sudare jezgara atoma u velikim akceleratorima, naučnici su u stanju da stvore „superteške“ elemente koji imaju mnogo više protona i neutrona u svojim jezgrima nego što je to slučaj sa dosadašnjih oko 90 elemenata koji se mogu naći u prirodi.
Ovakva jezgra nisu preterano stabilna i mogu se raspasti u deliću sekunde. Ipak, dok postoje, ovi novi sintetički elementi se ni po čemu ne razlikuju od ostalih, jer imaju solidno definisane hemijske osobine.
Postojanje ovakvih elemenata stavlja na probu ne samo fizičke već i konceptualne limite periodnog sistema i postavlja pitanja: Da li će superteški elementi nastaviti da prikazuju pravilnosti u hemijskom ponašanju? Ima li fundamentalnih granica njihovim dimenzijama?
Relativnost sugeriše nemogućnost elektrona da se veže za jezgro koje ima više od 137 protona, ali već se čuju glasovi u naučnoj zajednici koji negiraju ovu tvrdnju i koji insistiraju na tome da se periodni sistem elemenata neće završiti sa brojem 137.
Istražite druga OTVORENA PITANJA SAVREMENE NAUKE.