Povodom stogodišnjice početka Prvog svetskog rata, u četvrtak, 18. septembra, u 19 časova, u Velikoj sali SKC-a, CPN sa naučnicima istražuje koliko je nauka uticala na tok ovog sukoba, a koliko je sam rat podstakao razvoj nauke 20. veka

U trenutku kad Gavrilo Princip na obali Miljacke u Sarajevu ispaljuje hice na austrijskog prestolonaslednika, a svet tone u najkrvaviji sukob koji je do tada viđen, u Berlinu se osniva „Kajzer Vilhelm“, institut čiji će prvi direktor biti Albert Ajnštajn. Iste godine, Ernest Raderford zaključuje da atomsko jezgro čine protoni, matematičari istražuju Rimanovu hipotezu, a belgijski lekar Albert Hustin obavlja prvu uspešnu transfuziju krvi.

I dok se belgijska kampanja pretvara u višegodišnji rovovski rat kolonijalnih sila, do tada neviđeni pakao u kome milioni ljudi umiru od bombi i hemijskih otrova, naučnici prvi put postaju presudno oruđe za postizanje vojnih ciljeva.

Nemačka naučna javnost se u jesen 1914. oglašava proglasom devedesettrojice, koji potpisuju brojni nobelovci, a kojim se daje podrška ratnim naporima Nemačke. Istovremeno, iz laboratorija izlaze bojni otrovi, unapređena oružja, usavršeni mitraljezi i topovi.

Prvi svetski rat podstiče razvoj avijacije, razvijaju se prvi tenkovi, isplovljavaju podmornice, u upotrebu ulazi sonar, istražuju se psihologija i medicina. Nauka buja usred rata, nove tehnologije pokreću privredu, a svet iz rata izlazi razoren, ali nesumnjivo tehnološki napredniji.

Koliko je nauka uticala na stravične posledice ovog globalnog sukoba? A koliko je rat doprineo nauci? Da li se nauka 20. veka razvila zahvaljujući ratovima?

Uz stogodišnjicu Prvog svetskog rata, Centar za promociju nauke osvetljava ovaj sukob na drugi način, iz ugla nauke. U Velikoj sali Studentskog kulturnog centra u Beogradu, u četvrtak, 18. septembra, u 19 časova, na prvoj CPN tribini ove jeseni, o nauci u Velikom ratu razgovaraju istoričar Danilo Šarenac, istoričar oružja Milić J. Milićević, hemičar Luka Mihajlović i novinar Muharem Bazdulj. Moderator tribine je Slobodan Bubnjević. Ulaz je slobodan.

CPN tribina: NAUKA I VELIKI RAT

Velika sala Studentskog kulturnog centra, Beograd

Četvrtak, 18. septembar 2014, 19 časova

Učesnici:

  • Danilo Šarenac, Institut za savremenu istoriju, Beograd
  • Milić J. Milićević, Istorijski institut, Beograd
  • Luka Mihajlović, Hemijski fakultet Univerziteta u Beogradu
  • Muharem Bazdulj, novinar nedeljnika „Vreme“

Moderator:

  • Slobodan Bubnjević, Centar za promociju nauke

 

podeli
povezano
Tvorac Sretenjskog ustava
Asteroid Dejvid Bouvi