Arheolozi Andrej Starović, Dušan Borić i Dragana Antonović u istraživanju sa učesnicima iz više od 80 svetskih institucija, tragaju za genetskom istorijom jugoistočne Evrope

Lepenski vir, foto: Wikimedia

 

Tekst: Jovana Nikolić

U novom broju časopisa Nature objavljen je rad 117 autora iz više od 80 institucija, a među njima su i arheolozi Andrej Starović, Dušan Borić i Dragana Antonović. U istraživanju se traga za samim počecima genetskih mešanja poljoprivrednika i lovaca-sakupljača, a prvi autor studije je genetičar Ijan Metisan sa Harvarda.

Stanovnici Evrope su se pretežno bavili lovom i sakupljanjem plodova, dok sredinom sedmog milenijuma pre nove ere ovo područje nisu počele da naseljavaju grupe poljoprivrednika. Pretpostavlja se da su prvi farmeri došli iz Anatolije preko jugoistočne Evrope, a zatim se kretali prema severu i zapadu, ali za detaljniji uvod o ovim kretanjima nedostajali su genetski podaci.  

Novo istraživanje analizira genom 225 ljudi koji su naseljavali jugoistok Evrope, pre svega Balkansko poluostrvo, Karpatski basen i Pontijsko-kaspijsku stepu, između 1200. i 500. godine pre nove ere. Utvrđeno je da je ovo područje bilo tačka kontakta između lovačko-sakupljačke i populacije poljoprivrednika, baš kao što su se i ranije ovde ukrštale različite grupe lovaca-sakupljača. Poljoprivreda se dalje na zapad širila Mediteranom, a na sever dunavskom rutom.

Doseljenici iz Anatolije su, osim znanja o poljoprivredi, doneli i prve žitarice i doveli domaće životinje, a istraživanje je pokazalo da su se ukrštali sa neolitskim populacijama sa područja današnje Srbije, Bugarske, Hrvatske, Rumunije i Makedonije. U istraživanju se navodi da je značajne informacije pružila DNK lovaca-sakupljača sa prostora Đerdapske klisure odakle je analizirano 40 individua sa pet nalazišta.

Analizirana je i DNK četiri osobe iz Lepenskog vira, od kojih su dve povezane sa neolitskim stanovnicima Anatolije, jedna je imala pretke lovce-sakpljače, dok je četvrta imala mešovite pretke iz ove dve populacije. Ovo istraživanje je prvo koje je pružilo svedočanstvo o međusobnom ukrštanju ove dve populacije koje su imale različit način života i dolaženja do hrane.

Jedno od pitanja koje postavljaju istraživači jeste da li prvi poljoprivrednici sa juga i severa Evrope potiču iz iste ili različitih grupa doseljenika, a istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazalo je da su mediteranske populacije povezane sa dunavskim iz centralne Evrope, kao i da su obe povezane sa neolitkskim stanovnicima Balkana. Međutim, nekoliko individua iz neolitske Grčke, kao i jedna iz Bugarske nisu pokazivale genetske sličnosti sa ovim grupama.

Andrej Starović je arheolog i viši kustos Narodnog muzeja u Beogradu gde rukovodi Zbirkom za stariji neolit.
Dušan Borić je antropološki arheolog sa Univerziteta Kolumbija u Njujorku, koji se bavi dinamikom kulturnih promena.
Dragana Antonović je arheološkinja iz Arheološkog instituta Beograd, specijalizovana za praistoriju i paleometalurgiju Balkana.

podeli