Naučnici sa LIGO projekta 15. juna objavili novu, drugu po redu, detekciju gravitacionih talasa

Tekst: J. Nikolić

Četiri meseca nakon istorijske potvrde gravitacionih talasa, potvrđena je i druga detekcija ovog fenomena. Predstavnici LIGO (Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory) projekta 15. juna su saopštili da su gravitacioni talasi ovog puta snimljeni 26. decembra u tri sata i 38 minuta po Griniču, i to u vreme kada su detektori bili još uvek u svojoj prvoj fazi posmatranja.

Signal su zabeležili i detektor u Hanfordu (Vašington) i detektor u Livingstonu (Luizijana) i to gotovo istovremeno. I ovog puta, signal je nastao spajanjem dve crne rupe u jednu koje se igrom slučaja nalaze na sličnom rastojanju od Zemlje kao one čije je spajanje zabeleženo prvi put, na udaljenosti od 1,4 milijardi godina.

Novo otkriće gravitacionih talasa se razlikjuje od prvog u mnogim detaljima, pa su tako, između ostalog, crne rupe ovog puta bile znatno manjih masa. Njihove mase su od mase Sunca veće 14 i 8 puta, dok su mase crnih rupa, koje su u februaru ove godine bile glavna tema, od mase Sunca veće čak 29 i 36 puta. Ova razlika je uticala na jačinu signala, ali iako je signal ovog puta bio slabiji, njegova frekvencija je bila viša što je omogućilo bolje opažanje orbita. Signal je zabeležen u poslednjim trenucima spajanja crnih rupa nakon čega je nastala nova crna rupa čija je masa 21 put veća od Sunčeve.

Kada su prvi put detektovani gravitacioni talasi, signal je bio veoma jasan i očigledno se razlikovao od pozadinske buke u LIGO instrumentima. Ovog puta, nije bilo na prvi pogled jasno da se u podacima krije ovaj signal, ali ga je softver ipak prepoznao. Ovaj signal traje jednu sekundu što je pet puta duže od trajanja istorijskog signala iz februara ove godine.

Dve potvrđene detekcije gravitacionih talasa stvaraju neke od početnih uslova za dalje istraživanje crnih rupa i učestalosti njihovih spajanja ne samo na teorijskoj osnovi već i opažanjem. Takođe mogu da se naprave, iako još uvek neprecizna, predviđanja koliko često ćemo moći da slušamo ove signale iz prošlosti svemira. Posmatranja se nastavljaju na jesen kada će biti poboljšana osetljivost LIGO detektora što bi trebalo da omogući opažanje većeg broja crnih rupa koje se spajaju, ali i detekciju gravitacionih talasa koji potiču iz drugačijih izvora. U bliskoj budućnosti LIGO detektoru bi trebalo da se pridruži i evropski interferometar Virgo koji će pre svega pomoći u lociranju izvora gravitacionih talasa i razumevanju njihove prirode.

Istražite više o istorijskom otkriću gravitacionih talasa iz februara 2016.

podeli