Nova rubrika AMERIKANA iz središta američke naučnoobrazovne imperije – Univerziteta Harvard i Tehnološkog instituta Masačusets (MIT)

Tekst: Marija Nikolić

Ilustracija: Aleksandar Savić

 

Od dopisnice Elementarijuma iz Bostona, SAD

Centri znanja se danas, kao i mnoge druge stvari, doduše pomalo raspršeno, nalaze na internetu. Međutim, iskustva saznanja i otkrivanja su, kao i bilo koja druga iskustva, smeštena u ovozemaljskom, takozvanom realnom svetu. 

Sticaj okolnosti i nekoliko odluka, doveli su autorku rubrike koju upravo čitate u Boston, tačnije Kembridž – srce svetskog znanja iz mnogih naučnih oblasti. Rezultat je pokretanje nove serije tekstova  na Elementarijumu u okviru rubrike Amerikana, gde  će pokušati da realna iskustva iz ovog američkog akademskog centra prenese na internet.

U tom smislu, umesto uvoda i kratkih ilustracija o tome čime će se ova rubrika baviti i šta ćete biti u prilici da otkrijete, pokušaćemo da odgovorimo na pitanje šta se na jednom fizičkom mestu kao što je Kembridž može saznati, a da o tome već sve nije rečeno na internetu. 

Studentski gradić Kembridž, koji od Bostona razdvaja samo reka Čarls, dom je dva najpoznatija univerziteta: Harvarda i Tehnološkog instituta u Masačusetsu (MIT). To su iskonski obrazovni brendovi zapadnog sveta, koji su izrodili mnogobrojne stroge akademske face, Nobelove laureate, astronaute, predsednike, aktivistkinje, inženjere, te šampione iščezlih epoha, ingeniozne inovatore, najbolje doktorke i advokate. Generalno rečeno, ljude koji su posvećeno radili na onome što su voleli, čak i ako su ponekad voleli bizarne stvari.

Kembridž je, dakle, kuća desetinama hiljada studenata svih uzrasta koje odlikuje fascinantan način sagledavanja sveta, jer su dovoljno opušteni da o, na primer, kvantnoj fizici govore kao o vezivanju pertli. U Kembridžu se bar nakratko nađu dinamični muškarci i žene koji, bez obzira na neobične tradicije poput godišnjeg obeležavanja Sedmog dana azota, svojim kvalitetima i vrednim radom zapravo menjaju svet.

Jedna od tema bilo koje rubrike pisane sa ovakvog mesta mora biti i ova misterija: kako se menja svet? Zašto su nerazvijene zemlje nerazvijene i kako je moguće izgraditi „nauku malih troškova“, koja će doprinetu njihovom bržem razvoju?

Da li vas zanima kako izgleda jedan dan na MIT kampusu, a kako na Grupi za fiziku i organsku hemiju Univerziteta Harvard? Uz to, autorka rubrike „Amerikana“ će imati i posebno iskustvo kao zamorče u ispitivanju rada mozga u Laboratoriji za neuronauke MIT-ja, ukoliko će to istraživanje doprineti moralnom poboljšanju čoveka. 

Međutim, realitet ovog mesta ne čine samo velika i važna istraživanja. Kakva bi to rubrika iz Kembridža bila ukoliko se u njoj bar ne bi osvrnula na „trivijalne“ priče sa studentima MIT-ja iz lokalne kafeterije? Ili zaobišla šašava takmičenja, ali i umetničke i duhovne aktivnosti koje ova dva univerziteta organizuju za svoje članove? 

Samo pogled na kuvanje iz ugla harvardskih naučnih kuvara, na primer, može doprineti našem opštem razumevanju fizike pripremanja hrane. U rubrici „Amerikana“ povremeno će biti predloga šta da pročitate i video-klipova koje ne biste smeli da propustite?

Drugim rečima, bez obzira na to što praktično sva predavanja sa prestižnih svetskih univerziteta možete naći u nekoj formi na internetu, samo jedan dan na pomenutim lokacijama pruža jedinstveno životno iskustvo. To je iskustvo koje vrlo snažno budi u ljudima veru da je pomeranje granica i te kako moguće, kao i postizanje zadivljujućih rezultata – ne samo novih otkrića i revolucionarnih istraživanja, već i čistog kvaliteta obrazovanja koje ove institucije zapravo nude.

O svemu tome, uskoro na Elementarijumu

Istražite nove ideje, direktno iz centra američke obrazovne imperije, u rubrici AMERIKANA

 

podeli
povezano
Tvorac Sretenjskog ustava
Asteroid Dejvid Bouvi