Kakva je šansa za opstanak i šire prihvatanje nekonvencionalnih valuta kao što je bitkoin? Hoćemo li uskoro zaboraviti kako papirni novac izgleda?

  

Tekst: Marija Vidić

Šta bi danas Isak Njutn, čuveni naučnik i višedecenijski upravnik britanske kovnice Rojal mint pomislio kada bi mogao da zna da se čak i u Srbiji komunalije mogu platiti mobilnim telefonom?

Jedan od velikih Njutnovih zadataka u kovnici, u kojoj je radio od 1696. do smrti 28 godina kasnije, bio je da istraži slučajeve falsifikovanja novca, ali je i u njegovo vreme usvojen novi standard – britanska funta prestala je da se proizvodi u srebru, a umesto toga izlivana je od zlata.

Tri stotine godina kasnije, novac se preselio na internet, i u razne predmete i uređaje od plastike i metala, a u velikoj meri postao je virtualan. U Srbiji se uveliko priprema zakon o elektronskom novcu, koji će regulisati beskontaktno plaćanje. Korisnik mobilnog telefona će moći da očita bar-kod proizvoda i da odmah, sa nekoliko komandi na telefonu, prebaci novac na račun prodavca.

Međutim, čak i ovi oblici plaćanja potpuno su regulisani i deo su zvaničnog platnog sistema zemlje – pre nego što račun za struju platite SMS-om, morate otići do banke i ugovoriti mogućnost prebacivanja novca s vašeg bankovnog računa, preko telefona, do prodavca.

Ono što bi moglo da zaživi u bližoj budućnosti jesu potpuno drugačiji, paralelni sistemi plaćanja koji nemaju mnogo dodira ni sa bankama ni sa državom. Začetke takve prakse već možemo da vidimo u nekoliko primera koji su poslednjih godina postali popularni.

Privatne valute postoje već godinama – jedna od najpopularnijih je bitkoin (bit kao jedinica informacije i coin kao novčić). Bitkoinima, iako su potpuno virtualna stvar, mogu se platiti stvarni proizvodi i usluge.

Bitkoin je stvoren i distribuira se putem takozvanih pear to pear (P2P) mreža. To je digitalni potpis kojim se potvrđuje transakcija tako da se ugovorene strane ne moraju oslanjati samo na poverenje. Ovi „novčići“ se izdaju još od januara 2009. i to na osnovu unapred definisanih pravila. Transfer bitkoina obavlja se slanjem putem P2P programa, koji inače služe za razmenu podataka – najčešće filmove, muziku i slično.

Smatra se da trenutno bitkoina ima u opticaju u vrednosti većoj od 50 miliona dolara. Zapravo, mreža emituje bitkoine vodeći računa o njihovom broju i to će činiti sve dok ih ne bude u opticaju oko 21 milion – do sada je emitovano oko osam miliona, a predviđa se da će oko 2/3 njih biti pušteno u opticaj do 2017. godine. Zahvaljujući  kompleksnim kompjutrskim proračunima o potrebama za ovom valutom, čuvaju ga od inflacije. No, ako bi se nešto dogodilo sa bitkoinom, oštećeni ne bi imali baš nikome da se požale – verovatno zato još nije doživeo veliku popularnost.

Bitkoine preferiraju anarhisti, borci za široka prava privatnosti, libertarijanci i drugi koji ne simpatišu centralne nacionalne banke ili banke uopšte. Veliki ljubitelji vaninstitucijalnog novca su postali Amerikanci razočarani u finansijski sistem koji nije mogao da spreči početak ogromne krize iz 2008. godine.

Države, a i bankari, nisu srećni zbog postojanja bitkoina, niti sličnih valuta. Najpre, to je način da se izbegne plaćanje poreza jer novac ide iz „ruke u ruku“ bez ikakvog posrednika, a banke ostaju praznih ruku, bez klijenata, kamata, naplate usluge transakcije i drugih. Upravo iz tog razloga Kina je zabranila upotrebu svake virtualne valute za kupovinu stvarnih predmeta i usluga još 2009. godine kada je sve bilo u začetku.

Iako nije velika verovatnoća da će ovakvi sistemi doživeti neku drastično veću popularnost, novac, bar onaj konvencionalni, papirni i metalni, odavno izlazi iz mode. U Japanu, Južnoj Koreji i još nekim zemljama, takozvani digitalni novčanici imali su mnogo više uspeha i široko su prihvaćeni. To su shvatili na vreme kompanije kao Soni i Gugl, koje su se uključile u proizvodnju tehničkih mogućnosti za takve oblike plaćanja. A kada se ovakva imena uključe u neku priču, obično se ubrzo zakorači napred. Za nekoliko godina verovatno ćemo i zaboraviti kako papirni i metalni novac uopšte izgleda.

podeli
povezano
Tvorac Sretenjskog ustava
Asteroid Dejvid Bouvi