Šta je ebola, zašto se plašimo ovog virusa i da li napredak u farmaceutskoj industriji uliva optimizam ka skorom izlečenju?

Tekst: Boris Klobučar

Počinje visokom temperaturom. Prate je bol u mišićima, malaksalost i glavobolja. Zatim dolazi dijareja, povraćanje i osip. Ebola napada surovo i razorno. Na kraju, u preko 50 odsto slučajeva dolazi do unutrašnjeg ili spoljašnjeg krvarenja, otkazivanja rada bubrega ili jetre i fatalnog ishoda. Period inkubacije traje do dvadest dana od infekcije, nakon čega počinju pomenuti simptomi, i od tada oboleli postaje zarazan.

Pomalo zvuči kao nekakav zombi virus iz naučnofantastičnih knjiga, ali ovaj mikrooraganizam je veoma stvaran.

Trenutno ne postoje ni lek, niti vakcina za lečenje, odnosno sprečavanje, infekcije ebole. Borba protiv ovog virusa sastoji se u pojačavanju imunog sistema zaražene osobe, ne bi li se organizam sam izborio sa protivnikom.

Epidemija se sprečava karantinom i kontrolama na aeorodromima, posebno putnika koji dolaze iz rizičnih oblasti, poput Zapadne Afrike, gde je situacija trenutno najozbiljnija. Tamo je, kao i u velikom broju zemalja, uključujući Siera Leone, Nigeriju, Senegal i Gvineju, broj žrtava od decembra prošle godine eskalirao na gotovo 2000. 

Protekle nedelje, u Ženevi je održan globalni samit lekara i naučnika na temu lečenja i sprečavanja ebole. Između ostalog, razmatrane su mogućnosti i napredak nekoliko kandidata za lečenje ove infekcije, koji se smatraju prioritetnim od strane Svetske zdravstvene organizacije (World Health Organization – WHO). Na dnevnom redu su bile desetine mogućih lekova i vakcina, koje ulivaju nadu u skorije i efikasno rešenje problema ebole.

Šta je ebola virus?

Ebolavirus (lat) je grupa od pet vrsta virusa iz grupe Filoviridae, od kojih četiri vrste izazivaju virusno oboljenje kod čoveka. Još nije sasvim jasno kako se virus tačno prenosi. Ono što je sigurno je da je infekcija prenosiva u dodiru sa krvlju ili telesnim tečnostima obolelih, kako ljudi tako i životinja.

Prvi put je identifikovana 1976. godine u Sudanu, i nedugo zatim u DR Kongo. Do 2012. godine zaraženo je oko hiljadu ljudi. Period inkubacije virusa traje dve do tri nedelje, nakon čega nastupaju simptomi. Nakon izlečenja, pacijenti neko vreme ostaju zarazni, pa tako muškarci mogu preneti virus seksualnim putem i do sledeća dva meseca.

Najvše pažnje privlači takozvani ZMAPP  (ZMAPP), lek koji se sastoji od tri vrste antitela koja prate proces razmnožavanja virusa. Razvijanje ovog leka počelo je pre deset godina od strane Ministarstva odbrane SAD, i do sada se pokazao efikasnim na majmunima. Od početka poslednjeg talasa (krajem prošle godine), lek je testiran i na ljudima.

Sedam pacijenata je lečeno, od kojih je dvoje umrlo od simptoma virusa. S druge strane, britanski lekar Vilijam Pouli, koji je lečen na ovaj način, u sredu je pušten iz bolnice. Lekova u zalihama ima veoma malo, i farmaceutska kuća koja je napravila ZMAPP ocenjuje da će za proizvodnju nove količine biti potrebno nekoliko meseci.

Drugi način kojim lekari pokušavaju da leče pacijente je transfuzija krvne plazme pacijenata koji su se uspešno izborili sa ebolom, u nadi da će antitela koja se nalaze u takvoj plazmi pomoći obolelima u lečenju. Svetska zdravstvena organizacija kaže da je jedan od glavnih problema ovde logistika prikupljanja krvne plazme, i ocenjuju da će prva količina biti spremna za testiranje krajem ove godine.

Lek koji je najdostupniji, ukoliko se dokaže da je i efikasan, jeste AVIGAN (AVIGAN), poznat još pod nazivom  Favipiravir (Favipiravir), i spada u grupu antivirusa. Ovaj lek stiže iz Japana, i više od 10.000 doza je spremno za distribuciju. Uveliko se koristi za lečenje gripa, ali još nije testiran na ljudima kada je reč o lečenju ebole. Ipak, eksperimenti na miševima pokazuju da dovodi do smanjenja nivoa ovog virusa u telu. 

Postoji i nekoliko kandidata kada su u pitanju vakcine. Jedna od njih je VRC207, koja se bazira na virusu prehlade kod šimpanzi. Ovaj virus može prouzrokovati nekoliko bolesti kod čoveka. Sadrži protein koji se nalazi i kod ebole, što angažuje imuni sistem da proizvodi antitela. Trenutno je u fazi testiranja na ljudima, odobrenom od strane Američkog instituta za zdravlje.

podeli
povezano
Tvorac Sretenjskog ustava
Asteroid Dejvid Bouvi