U subotu, 27. oktobra, Centar za promociju nauke predstaviće na Sajmu knjiga svoje novo izdanje: knjigu autorke Peg Titl A šta ako…  Sabrani misaoni eksperimenti u filozofiji

U subotu, 27. oktobra, Centar za promociju nauke predstaviće na Sajmu knjiga, na svom štandu u Hali 2a, novo izdanje – knjigu autorke Peg Titl A šta ako… Sabrani misaoni eksperimenti u filozofiji.

Misaoni eksperimenti su zdrava poslastica za mozak. U eri brze hrane za naše osiromašeno mišljenje, servirane u ekspres restoranima elektronskih medija i društvenih mreža, oni pružaju mnogo više od ukrštenica i sudokua. Misaoni eksperimenti otvaraju kapije izukrštanih, kitnjastih, nepredvidivih staza u vrtovima mišljenja, uvodeći nas u zabavne lavirinte zaključivanja o pitanjima i intelektualnim zavrzlamama koje su nas odvajkada mučile ili za koje, ispostaviće se nažalost, nikada nismo ni čuli.

O najinteresantnijim misaonim eksperimentima poput „Serlove kineske sobe“, „Patnamovih mozgova u posudi“, „Rolsovog vela nezananja“ i mnogim drugim, kao i o njihovoj haotičnosti i razbarušenosti, ali i o tome zašto je misaona eksperimentacija najbolja vežbu za jasno i razgovetno rezonovanje, u subotu ,27. oktobra, u 15 časova, na štandu CPN-a, u Hali 2a, govoriće:

dr Mašan Bogdanovski, prevodilac knjige.

Ivan Umeljić, urednik izdavačke delatnosti Centra za promociju nauke.

O knjizi 

Peg Titl, A šta ako… Sabrani misaoni eksperimenti u filozofiji, Centar za promociju nauke, 2018

Knjiga A šta ako… Peg Titl predstavlja uspešan pokušaj da se na jednom mestu nađu svi u filozofiji iole poznatiji misaoni eksperimenti. Time je potpuno opravdan njen podnaslov „Sabrani misaoni eksperimenti u filozofiji“, koji može i da zavara, jer relevantnost prisutnih misaonih eksperimenata daleko nadilazi okvire akademskih filozofskih interesovanja i pogađa udaljene intelektualne discipline poput fizike i političke nauke. Peg Titl je, u stilu vešte poznate popularizatorke filozofije, odlomke iz originalnih filozofskih tekstova u kojima su izloženi misaoni eksperimenti propratila jezgrovitim i inspirativnim komentarima, prevashodno usmerenim na buđenje radoznalosti kod čitalaca, primoravajući ih da sebi postave pitanja od praktičnog životnog značaja, daleko od puke intelektualne igre ili naučnopopularne razbibrige. U tom smislu, ona uspeva u još jednoj svojoj otvoreno iznetoj nameri, a to je da ovom knjigom pruži svojevrstan uvod u filozofiju. Podeljena prema ključnim filozofskim disciplinama, knjiga postavlja temeljna pitanja o prirodi ljudskog znanja, duha i jezika, o stvarnosti, prostoru i vremenu, pojmovima dobrog i lepog, ispravnosti naših postupaka, kao i o pravednosti društvenih uređenja. Pitanja se kroz međusobno nadovezivanje odlomaka iz knjiga i tekstova i kroz autorkine prodorne komentare granaju u najrazličitije oblasti nauke, poput kompjuterske nauke, kognitivne psihologije, lingvistike ili teorije igara. Prirodno su povezana i lako se grupišu, što omogućava čitaocu da uvidi vezu između naizgled raznorodnih problema unutar celine ljudskog znanja. Taj kvalitet knjiga duguje samoj prirodi misaonih eksperimenata da stvaraju paradokse, situacije u kojima iz savršeno prihvatljivih premisa i ispravnim zaključivanjem dolazimo do zbunjujućih i teško prihvatljivih zaključaka. Rešavanje ili još bolje razrešavanje paradoksa je filozofska delatnost u pravom smislu, a njena uspešnost zavisi od uspeha filozofije da ljudsko znanje poveže u celinu u epohi njegove rastuće fragmentiranosti. U tom uspehu možda leži najveće skriveno dostignuće ove knjige.

dr Mašan Bogdanovski

podeli