Gradonačelnici devet gradova u Srbiji uputili su dopise kojima traže podršku za otvaranje lokalnih parkova nauke u okviru mreže Naučnih klubova

Tekst: J. Nikolić, S. Bubnjević

Tokom prošle nedelje, Srbija se ujedinila oko jedne neočekivane ideje – izgradnje parkova nauke u dvanaest gradova širom zemlje. Na inicijativu Centra za promociju nauke (CPN), gradonačelnici devet većih gradova u Srbiji uputili su dopise ministru prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Mladenu Šarčeviću, pozivajući resorno ministartsvo da takođe podrži ovu nacionalnu inicijativu.

Akcija je rezultat plodotvorne saradnje CPN, centara za stručno usavršavanje i jedinica lokalnih samouprava na decentralizaciji promocije nauke. Naime, zajedno sa lokalnim Centrima za stručno usavršavanje nastavnika i Regionalnim centrima za prosefionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju, CPN je tokom proleća ove godine otvorio dvanaest Naučnih klubova u svakom od  dvanaest gradova Srbije.

Ova akcija je ostvarena uz snažnu podršku jedinica lokalne samouprave koje su sa CPN i centrima za stručno usavršavanje prethodno potpisale trojne memorandume o saradnji. Naučni klubovi su se odmah pokazali kao održiva ideja –  klubovi su samo u prvih tri meseca rada organizovali više od 100 raznovrsnih programa, postajući lokalna mesta okupljanja za sve koje nauka zanima.

Zato su CPN i svi partneri okupljeni oko ideje Naučnih klubova postavili sebi novi, ambiciozniji cilj – da se tokom 2017. godine u parkovima u svakom od gradova napravi Park nauke, sa specifično dizajniranim eksponatima u otvorenom prostoru gde se naučni pojmovi usvajaju kroz igru i neposredno iskustvo. Ideja je odmah naišla na snažnu podršku jedinica lokalnih samouprava i svih gradonačelnika lično.

„Parkovi nauke postoje petnaest godina u svetu. U Evropi su izgrađeni ili samostalno ili u okolini  centara promocije nauke, odnosno muzeja nauke“, kaže za Elementarijum pokretač ove inicijative i direktor Centra za promociju nauke, Nemanja Đorđević koji je svojevremeno projektovao Park nauke na Adi u Beogradu. Kako objašnjava, najpoznatiji parkovi nauke se nalaze u Švedskoj (Tom Tits Experiments), Španiji (Cosmocaixa), Švajcarskoj (Technorama), a prvi je otvoren u Izraelu, u gradu Rehovot u okviru Vajcman instituta (Clore Garden of Science).  

Slične inicijative za izgradnju parka nauke već su pokrenute u okviru Centara za stručno usavršavanje u Šapcu i Kikindi, a za tri dana će se otvoriti i prvi park nauke u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju u Čačku. Ako ideja Parkova nauke Srbije oživi tokom 2017. godine, Srbija će, uz Naučne klubove, dobiti parkove nauke i naučnopopularne eksponate u okviru postojećih parkova u Šapcu, u Kanjiži, Kikindi, Smederevu, Kragujevcu, Čačku, Užicu, Kruševcu, Novom Pazaru, Leskovcu, Knjaževcu i Nišu.

Ciljna grupa jednog parka nauke su pre svega učenici osnovnih i srednjih škola, ali i njihovi roditelji. „Dolaskom u park  svako nauči ponešto i to na zanimljiv način sa posebnim akcentom na nauku, jer nauka oblikuje materijalni i društveni svet u kome danas živimo“, smatra Đorđević.

Dopisi gradonačelnika i predsednika opština koji traže izgradnju Parkova nauke

 

*Fotografija gore prikazuje detalj prvog Parka nauke na sveti, na Vajcman institutu u Izraelu

 

podeli