Preuzmite digitalni kalendar za 2021. godinu u kome predstavljamo raznovrsnost biodiverziteta u Srbiji i potrebu da o njoj brinemo i da je očuvamo. Srećna Nova godina!

Digitalni kalendar za 2021. godinu nastao je uz pomoć biologa Marije Nedeljković i Žarka Petrovića, a razigrane ilustracije napravio je Đorđe Balmazović. Osmišljen u okviru projekta TeRRIFFICA, koji se bavi klimatskom akcijom i uključenjem građanja u istraživanje klimatskih izazova i osmišljavanje predloga za adaptaciju na klimatske promene, ovaj kalendar pokušava bar delom da predstavi biološku raznovrsnost naše zemlje: u njemu ćete naći Pančićevu omoriku, divokoze, pčele, medonosne biljke, biljke mesožderke, ali i savete o tome kada i kako hraniti ptice ili kako pomoći insektima.

Zašto je važno da očuvamo biodiverzitet?

Srednja globalna temperatura je u protekla dva veka porasla za jedan stepen, čime je izašla iz granica u kojima se kretala od poslednjeg ledenog doba, pre oko 10.000 godina! Uz efekat staklene bašte, povećavaju se temperatura i kiselost okeana. Ledene kape i glečeri se tope, pa nivo svetskog mora neprekidno raste. I biodiverzitet se usled svih ovih promena menja: menjaju se staništa vrsta, one čak izumiru na pojedinim lokalitetima; menja se vreme cvetanja i rađanja plodova, fiziologija vrsta, struktura zajednica i funkcionisanje celokupnog ekosistema. Očuvanje biodiverziteta doprinosi skladištenju ugljenika, regulaciji vodnog režima i sprečavanju ekstremnih klimatskih događaja… Ukratko rečeno: ukoliko čuvamo raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta, svi zajedno usporavamo rast globalne temperature.

Koje biljke i životinje, ali i savete za očuvanje biodiverziteta, možete naći u kalendaru?

Pančićeva omorika (Picea omorika) je vrsta smrče, endemit Balkanskog poluostrva i tercijerni relikt koji raste na visinama od 400 do 1700 metara, uglavnom na krečnjačkim podlogama. Svako pojedinačno stablo Pančićeve omorike je pod zaštitom! Populacija je mala, zato je izložena znatno većem riziku u poređenju sa većinom drugih vrsta.

Pčele su insekti koji imaju značajnu ulogu u oprašivanju biljaka i time omogućavaju raznošenje polena. Bez njih bi bio ugrožen opstanak velikog broja cvetnica. Nastanjuju najrazličitija staništa poput livada, šuma, pašnjaka, planina… One su jedini insekti čiji se proizvodi koriste u ljudskoj ishrani. Svako od nas im može pomoći da prežive: zasadimo na terasi ili u dvorištu medonosne biljke!

Poljoprivredni radovi, sečenje šuma i smanjenje površina prekrivenih livadama, koje bivaju zamenjene biljnim kulturama sačinjenim od samo jedne vrste, loše utiču na  ishranu pčela, jer su njima nektar i polen osnovna hrana. Medonosne biljke obezbeđuju pčelama više hrane, pomažu im da prežive zimu i ponovo započnu oprašivanje na proleće.

Neke od najznačajnijih biljaka za pčele su: leska, peršun, divlja trešnja, bagrem, lipa, javor i kesten. Pčelama mogu biti korisne i neke od dekorativnih biljaka kojima možete ulepšati terasu ili dvorište i stvoriti njima prilagođen vrt, koji će imati dvostruku ulogu: zasadite jorgovan, božur, ljiljan i đurđevak. To može biti i neka od začinskih biljaka poput majčine dušice, žalfije, nevena, origana ili nane. Ukoliko imate dvorište, posadite ruže, crnu ribizlu ili dren.

Apolonov leptir (Parnassius apollo) spada u jednu od najlepših vrsta leptira, sa snežno belim krilima koja krase tufne crne i crvene boje. Naseljava osunčana mesta zaštićena od vetra na visinama između 1000 i 2000 metara.

Bez prirodnih oprašivača i leptira, većina biljaka cvetnica ne bi mogla da formira seme i plodove. Ove male prirodne pomagače možemo da podržimo praveći im zimsko sklonište i mesta na kojima mogu da se gnezde tokom leta. Pokušajte da ne uznemiravate njihova skrovišta ili, još bolje, napravite sopstveni hotel za insekte!

Rosulje (Drosera sp.) su vrste biljaka mesožderki. One se javljaju na mestima osiromašenim mineralnim materijama, što nadoknađuju hvatanjem i jedenjem insekata. Naseljavaju močvare i tresišta. U Srbiji živi okruglolisna rosulja (Drosera rotundifolia), koje ima na Vlasinskom jezeru, u podnožju vodopada Kopren na Staroj planini i Crnoj Travi.

Crni daždevnjak (Salamandra atra) je vrsta repatog vodozemca koji naseljava jugozapadnu Srbiju, kamenite visokoplaninske livadske vrhove na visini od 1200 do 2400 metara, kao i šume bora krivuljara (Pinus mugo), ispod 2000 metara nadmorske visine. U Srbiji je primećen na svega nekoliko lokaliteta u celoj zemlji.

Divokoza (Rupicapra rupicapra) je vrsta papkara. U Srbiji naseljava kanjon reke Drine, Mokru Goru, Prokletije, Kortnik i Šar-planinu. Živi na nepristupačnim i neprohodnim terenima sa obiljem stena i strmih litica. Ova vrsta naseljavala je i područje Kopaonika, ali je usled antropogenog uticaja više nema na ovoj teritoriji. Ugrožava je lov, uništavanje staništa i porast temperature, jer naseljava visokoplaninske predele. Svaka naša akcija po pitanju usporenja klimatskih promena pomoći će i divokozama da prežive kao vrsta!

Patka njorka (Aythya nyroca) spada u porodicu plovki. Više od  95% ove vrste ptica u Srbiji naseljava vlažna staništa u Vojvodini. Jedinke ove vrste zimi često formiraju mešovita jata sa pripadnicima drugih vrsta, kao što su krunasta (Aythya fuligula) i glavata patka (Aythya ferina). Njorka je ugrožena zbog isušivanja staništa, jer polaže jaja u blizini jezera i močvara.

Ptice hranimo samo tokom zime: većini ptica je potrebna dodatna ishrana tokom zime, ali kada dođe proleće, njihova ishrana se menja. Proleće označava početak aktivnosti insekata kojima se hrane i čiju brojnost ptice regulišu. Imajući to u vidu, hranjenje ptica tokom proleća može im više štetiti, nego pomoći!  Zimi, kada larve insekata, semena i bobice nisu pristupačni, ptice teže pronalaze hranu. Možete im pomoći postavljajući obroke od biljne masti i suncokretovih semenki. Držite poslastice za ptice na mestima koja su zaštićena od kiše i predatora. Redovno čistite hranilice i sklonite hranu koja padne na tlo kako biste zaštitili ptice da se ne razbole.

 

Kalendar možete preuzeti na ovom linku.

 

podeli