Najnoviji, zimski broj Elemenata čeka vas na kioscima širom Srbije od srede, 26. decembra

Poslednje ovogodišnje izdanje posvećeno je jednom od sistema bez kojeg je život nemoguć – Periodnom sistemu hemijskih elemenata. Sledeće godine će čitav svet, uključujući i Srbiju, obeležavati 150 godina otkad ga je objavio ruski naučnik Dmitrij Mendeljejev, koji vas i posmatra sa naslovne strane petnaestih Elemenata. U tematu ćete saznati i da Mendeljejev nije jedini koga su hemijski elementi proganjali, ali i odgovor na pitanje zašto je baš njemu pripala slava. Pročitaćete i kako elementi dobijaju ime, da li ovom, najpoznatijem sistemu ima kraja, a u opširnom tekstu dr Aleksandra Dekanskog otkrićete i kome će stići pismo adresirano imenima elemenata iz Periodnog sistema.

Da li vas je nekada mučila nesanica i na koji način ste se borili sa njom? Novi Elementi vam otkrivaju njenu manje poznatu istoriju: dok je danas smatramo poremećajem i od nje se često i lečimo, naši daleki preci su na insomniju gledali potpuno drugačije, i neretko je smatrali veoma korisnom. Uostalom, koliko je samo prelepih pesama ispevano baš u tim, gluvim dobima noći, i koliko je pobeda izvojevano baš tada, uz pomoć mesečine?

Elementi vam i u ovom broju donose najnovije priče iz oblasti koja je odavno postala naša svakodnevica – veštačka inteligencija. Tako ćete čitati o ekspertima iz nekoliko različitih naučnih disciplina koji su se udružili kako bi, dekodiranjem jezika čikaških bandi na internetu, reagovali pre no što virtuelno nasilje postane realno. Veštačka inteligencija nije zaobišla ni njive: sve je češće prisustvo robotskih tehnologija upravo u poljoprivredi, te sada, osim „pametnih telefona“, imamo i „pametan uzgoj“, a sve u cilju lakše i efikasnije poljoprivredne proizvodnje.

Ukoliko ste mislili da su roboti „izum“ modernog doba, pogrešili ste – Elementi vas vode na putovanje u prošlost i upoznaju vas sa srednjovekovnim robotima – sa tadašnjim dometima tehnologije i emancipacijom čoveka od moćne prirode.

Uz prepoznatljivu ilustraciju Boba Živkovića, donosimo priču i o jednoj nepravedno zapostavljenoj emociji – gađenju. Ukoliko se pitate zašto bi nečemu takvom uopšte trebalo posvetiti stranice, treba da znate da ova bazična emocija ima dve i te kako važne funkcije: prva se tiče ishrane i izbegavanja uzimanja hrane koja bi mogla da bude otrovna; druga se odnosi na izbegavanje patogena, parazita i pouzdanih indikatora njihovog prisustva. Pored toga, tekst „Fuj!Bljak!“ vas vodi kroz evoluciju gađenja i objašnjava kakva je veza između gađenja i ljudske seksualnosti.

U najnovijem broju očekuju vas čak tri intervjua. Masimijano Buki, profesor Univerziteta u Trentu i vodeći svetski ekspert iz oblasti naučne komunikacije, ekskluzivno za Elemente govori o tome da li se nauka i društvo razumeju i kakvu ulogu u tome imaju mediji, a kakvu obrazovanje. O svojim istraživanjima govori Jelena Vladić, koja je nedavno nagrađena priznanjem Danubius Young Scientist Award za najboljeg mladog naučnika u Srbiji, a slavni matematičar Kit Devlin pripoveda o malo poznatim epizodama iz istorije čuvenog Univerziteta Stanford.

Čitajte nas!

podeli