22. maj ustanovljen je kao dan posvećen raznovrsnosti živog sveta na našoj planeti i neophodnosti njenog očuvanja

Skupština Ujedinjenih nacija je 2000. godine ustanovila 22. maj kao Svetski dan biodiverziteta. Ovaj dan posvećen je podizanju svesti o značaju biološke raznovrsnosti i neophodnosti njenog očuvanja, što je naročito bitno u današnjem svetu koji se ubrzano menja usled klimatskih promena izazvanih ljudskim faktorom.

U ovoj, specifičnoj 2020. godini, Međunarodni dan biološke raznovrsnosti obeležava se pod sloganom Naša rešenja su u prirodi, čime se naglašavaju nada, solidarnost i važnost zajedničkog rada u raznim oblastima, kako bismo uspeli da dalje ne urušavamo odnos ljudske vrste i prirodnog okruženja.

Povodom Svetskog dana biodiverziteta, razgovarali smo sa Duškom Dimović, programskom direktorkom za klimatske promene kancelarije WWF u Srbiji organizacije , o prirodi, biološkoj raznovrsnosti, zaštiti životne sredine, kao i o tome šta je ono što mi kao osvešćeni pojedinci možemo da uradimo u vezi sa jednom od ključnih tema današnjice – klimatskim promenama.

Duška Dimović aktivno sarađuje sa Centrom za promociju nauke, jednim od partnera međunarodnog projekta TeRRIFFICA, finansiranog u okviru Horizont 2020 programa, koji poziva građane Srbije da učestvuju u u mapiranju izazova nastalih usled klimatskih promena u kontekstu našeg životnog okruženja.

Objašnjavajući povezanost biodiverziteta i klimatskih promena, Duška Dimović pojašnjava: „Kao posledice klimatskih promena očekuju se izmene u rasprostranjenju vrsta globalno, pa tako i u Srbiji. Ne postoji deo planete Zemlje na kome je živi svet pošteđen posledica klimatskih promena. Povećanje temperature i suša mogu predstavljati ozbiljnu pretnju, odnosno jasan faktor ugrožavanja populacija većeg broja vrsta. Možda je najlakše objasniti povezanost klimatskih promena i biodiverziteta na primeru oprašivača, među kojima su najvažnije brojne vrste pčela. Visoke temperature, promena vremenskih prilika i ciklusa godišnjih doba i ekstremni vremenski događaji stvaraju probleme pčelama. Ukoliko usled klimatskih promena biljke cvetaju ranije ili kasnije nego što je to uobičajeno i u različitom periodu u odnosu na aktivnost insekata koji ih oprašuju, neće doći do oprašivanja. Direktna posledica ovoga je manje oprašenih bijaka i manja količina hrane.“

Biodiverzitet je temelj života na planeti i ima direktan uticaj na život svih ljudi. Ipak, svet je u poslednjih nekoliko decenija počeo da gubi vrste i staništa rastućom i zabrinjavajućom brzinom, u prvom redu zbog ljudskih aktivnosti. Broj vrsta biljaka i životinja, kao i ekosistema, se sve više smanjuje, a naša planeta postaje sve siromašnija prirodnim resursima: četvrtina sisara u svetu je globalno ugrožena; svaki četvrti sisar, svaki treći vodozemac i svaka osma ptica je pred nestajanjem. Ovi podaci su alarmantno upozorenje da se preduzmu ozbiljni koraci kako bi se ovakav trend zaustavio i kako bi se smanjio gubitak biodiverziteta – mreže života na Zemlji od koje svi zavisimo.

Šta kažu ornitolozi o ovoj važnoj temi? Šta se dešava sa raznim vrstama ptica i živog sveta u ovako nepovoljnim životnim uslovima na našoj planeti? Dr Vojislav Vasić, ornitolog, objašnjava: „Evolucija živog sveta je neponovljiv, jednosmeran proces zasnovan na odabiranju najboljeg rešenja iz raznovrsne ponude koju obezbeđuje promenljivost. Kad nema raznovrsnosti, odnosno diverziteta, onda ne može da bude selekcije, a bez selekcije nema ni razvoja ni adaptacije na promene. Prvi put se desilo da je jedna vrsta – čovek – narušila proces koji je omogućavao opstanak života kroz tolike promene od nastanka Zemlje.“

Istražite više o projektu TeRRIFFICA.

 

 

podeli