Zašto Nobelova nagrada za književnost ove godine kasni 7 dana? I kakve to veze ima sa Bobom Dilanom?

 Tekst: Jovana Nikolić

Nobelova nedelja je počela rasporedom sa tačnim datumom i satnicom dodele ove prestižne nagrade za svaku oblast. Jedna stvar se, međutim, razlikovala u rasporedu –  pored kategorije ”književnost” pisalo je da se po tradiciji tačan datum drži u tajnosti. Pretpostavljalo se da je to čista formalnost i da će nagrada kao  i svake godine biti dodeljena jedinog slobodnog dana u Nobelovoj nedelji, u četvrtak, 6. oktobra. Četvrtak je već prošao, ali nagrade i dalje nema.

Na zvaničnom sajtu još uvek nema ni saopštenja,  a svetski mediji prenose da je Per Vastberg iz Švedske akademije nauka rekao na konferenciji za novinare 30. septembra da će laureat biti proglašen 13. oktobra. Tom prilikom je negirao tvrdnje da je dodela nagrade odložena zbog nesuglasica među članovima komisije govoreći da je u pitanju ”čista računica”.

Nobelova nagrada se svake godine dodeljuje za sve oblasti u istoj nedelji izuzev one za ekonomiju koju nije uveo sam Alfred Nobel i koja se dodeljuje ponedeljkom naredne nedelje nadovezujući se na ovaj niz ranije ustanovljenih nagrada. Vastberg je ovogodišnju promenu rasporeda objasnio rečima da se članovi Akademije sastaju četvrtog četvrtka od početka jeseni kako bi razgovarali o kandidatima, a ove godine je to 13. oktobar.

Nagrada za književnost obično zaseni sve druge jer se sa rezultatima rada laureata direktno susreće znatno šira javnost nego što je to slučaj sa medicinom, fizikom, hemijom i ekonomijom. Osim toga, ljubitelji književnosti često imaju svoje favorite i sa nestrpljenjem iščekuju da li će upravo oni biti nagrađeni. Nagrada koja ove godine stiže nedelju dana kasnije zbog toga je probudila još veće nezadovoljstvo i uznemirenost. Pored Nobelove nagrade za mir, o nagradi za književnost se najviše raspravlja često uz tvrdnje da su u odabir laureata umešani različiti motivi neretko političke prirode. Možda je zato 13. oktobar pogodnije tle za rađanje novih teorija zavere nego što bi bio slučaj da nagrada u nekoj drugoj kategoriji nije dodeljena onda kada se to očekivalo.

Ko je ovogodišnji laureat saznaćemo za nedelju dana, ali ko su bili kandidati koji su ostali bez nagrade, saznaćemo tek 2066. godine jer ovi podaci prestaju da budu tajna tek nakon 50 godina. Tako ćemo na dan kada bude proglašen ovogodišnji Nobelovac saznati ko su bili kandidati 1966. godine kada su nagrađeni Neli Saš i Šmuel Josif Agnon. Ovakvi podaci iz prethodnih godina su otkrili koji veliki pisci nisu nikada dobili prestižno priznanje iako su više puta nominovani, kao i  ko su Nobelovci koji su pre toga godinama bili samo kandidati. Za sada se na primer zna da je Oldos  Haksli nominovan sedam, a Karen Bliksen devet različitih godina, a nikada nisu nagrađeni. Osim toga, oboje su bili kandidati 1961. godine kada je Ivo Andrić postao Nobelovac. Iste godine bili su nominovani i Tolkin, kome je ovo bila jedina nominacija i koga je nominovao jedino K.S. Luis, Pablo Neruda koji nagradu nikada nije dobio iako je nominovan sedam puta, ali i Žan-Pol Sartr koji je najpre nominovan osam puta, a zatim i 1964. godine nagrađen, ali se ovog priznanja i odrekao.

U iščekivanju ovogodišnje dodele Nobelove nagrade, mogu se čuti različite pretpostavke o tome kome bi mogla pripasti. Prošlogodišnja dobitnica Svetlana Aleksejevič bila je tada među favoritima na britanskom sajtu za klađenje Ladbrokes pa se o ovogodišnjim favoritima sa tog sajta dosta priča i piše. Prema kvotama, najveće šanse da postane laureat ima Haruki Murakami, što bi obradovalo njegove čitaoce širom sveta. Kao mogući Nobelovci pominju se i sirijski pesnik Adonis, čija dela i stavovi izazivaju velike polemike, i kenijski pisac Ngugi va Tiongo koji je 1977. godine hapšen zbog kritike vlasti.

Brojne diskusije, ali ne političke prirode, ove godine je izazvao položaj na kladioničarskim listama jednog nekonvencionalnog književnika – Boba Dilana. On svakako nije među prvima na listi, ali njegova kvota se iz godine u godinu popravlja što izaziva rasprave da li Dilan tehnički uopšte može da postane Nobelovac. Dok jedni kažu da njegove pesme nisu književna dela, ima i onih koji tvrde da to što one ne mogu da se odvoje od muzike čini ga bliskim dramskim piscima čija dela dobijaju pravi smisao tek kada se odglume.

 

podeli