Prema Lavlokovoj Geja hipotezi, planeta Zemlja je jedan superorganizam. Da li se zbog toga može smatrati živom?

Tekst: S. Bubnjević

Da li je planeta Zemlja jedan superorganizam? Ovaj koncept se zasniva na takozvanoj Geja hipotezi, prilično kontroverznoj i istovremeno uzbudljivoj teoriji o Zemlji koja kao celina, sa svojim okeanima, atmosferom i živim svetom neprekidno evoluira kao jedan gigantski organizam.

Ideja potiče još iz 18. veka, a javljala se i u naučnofantastičnoj literaturi kao motiv o Zemlji kao živom biću. Moderni koncept Zemlje kao superorganizma osmislio je 1972. godine engleski hemičar Džejms Lavlok, zaključivši da se planeta nalazi u dinamičkoj ravnoteži i da sama sebe reguliše. Nazivu Geja hipoteza navodno je kumovao Lavlokov prvi komšija, romanopisac Vilijam Golding, slavni autor Gospodara muva.

Početkom osamdesetih godina, Lavlok je svoj koncept pokušao da dokaže računarskom simulacijom poznatom kao Svet belih rada (Daisyworld), modelom u kome planetu prekrivaju bele i crne rade koje odbijaju i upijaju Sunčevu toplotu, grejući i hladeći planetu sa promenom svog brojnog stanja.

To gotovo sasvim liči na ono što doživljavaju kolonije bakterija u ljudskom telu ili rojevi pčela u košnici, koji kao celina predstavljaju superorganizam. U suštini, ako prihvatimo da je ovaj koncept u posmatranju života moguć, superorganizme možemo istovremeno da vidimo u nama, ali i oko nas – u ponašanju planete ili celog Sunčevog sistema.

Sa tim je povezano i jedno od najzanimljivijih, a možda i najmanje antropocentričnih viđenja održive budućnosti naše planete. Ono predviđa da poremećaj kao globalno zagrevanje ne može da uništi planetu, ali će na njoj uspostaviti jednu novu ravnotežu. Međutim, čovek bi mogao biti kolateralna šteta u tom odgovoru na spoljne uslove kojim bi se džinovski organizam planete zaštitio (što se, inače, naziva homeostaza).

 

IDEJE

Koliko daleko stiže jedna dobra ideja? Ko je do nje prvi došao? Zašto i kako je postala tako rasprostranjena u svakodnevici? Saznajte više o malim stvarima koje su promenile svet.
Istražite tekstove iz rubrike IDEJE.

 

podeli
povezano
Tvorac Sretenjskog ustava
Asteroid Dejvid Bouvi