Istražite 13 ideja koje su promenile svet

Električni uređaji ne bi bili napravljeni da nije bilo ideje o imaginarnom broju, jer bez ovih brojeva, koji su potpuno neprirodni, matematika ne bi mogla da opiše prirodu

Omar Hajam je u 11. veku prvi razumeo da rešavanje kubne jednačine vodi van domena realnih brojeva. Imaginarne brojeve je definisao italijanski matematičar Rafaelo Bombeli 1572. godine, iz potrebe da definiše kvadratni koren negativnog broja, jer dotad nije postojao nijedan realan broj kojim bi se rešio taj problem.

Bombeli je tada uveo nov broj i, koji je označavao √-1. Tako nastaje identitet imaginarnih brojeva. Uređeni par realnih brojeva (a,b) nazivao je kompleksan broj, koji zapisuje još kao a+bi. Kasnije je definisao računske operacije sa njima, a drugi matematičari, poput Ojlera i Lajbnica, tumače njihovo materijalističko, odnosno idealističko značenje, zasnovano na činjenici da oni ne izražavaju veličine.

Zanimljivo je to što sada i imaginarni brojevi kao da iskaču svuda oko nas i mogu se naći kod mnogo jednačina koje se koriste u elektrotehnici, kvantnoj mehanici i Ajnštajnovoj Teoriji relativnosti. Kompleksni brojevi su sastavni deo mnogih prirodnih nauka, naročito fizike, mehanike, elektrotehnike i zato igraju veliku ulogu u stvaranju i postojanju našeg univerzuma. 

ŠUMA ZNANJA

U okviru izložbe „Šuma znanja“ Centar za promociju nauke je predstavio trinaest naučnih ideja koje su promenile svet. Tekstove je pripremila grupa autora: S. Bubnjević, N. Grubač, M. Nikolić, D. Vejnović, A. Brajović, K. Vuković, T. Marković i B. Klobučar, a rezenzent je M. Ćirković.

Istražite više o idejama koje su promenile svet.

podeli
povezano
Tvorac Sretenjskog ustava
Asteroid Dejvid Bouvi