Džejms Pibls, Mišel Major i Didije Keluz poneće najveće svetsko naučno priznanje za fiziku za 2019.

 

 

Tekst: Ivana Nikolić

Nobelovu nagradu za fiziku ove godine podeliće Pibls, fizičar sa Univerziteta Prinston, sa dvojicom kolega – Majorom i Keluzom sa Univerziteta u Ženevi. Nagrađeni su za „doprinos u razumevanju evolucije univerzuma i Zemljinog mesta u svemiru“, odnosno za prvo potvrđeno otkriće planete van Sunčevog sistema iz 1995. godine.

Oni će podeliti novčanu nagradu u iznosu od oko 750.000 funti, odnosno 918.000 dolara, a svako će dobiti medalju i diplomu. Laureati će primiti medalje 10. decembra u Stokholmu.

Nakon što je saznao lepe vesti, Keluz je rekao za Bi-Bi-Si:

„Ovo je neverovatno. Još od otkrića pre 25 godina, svi su mi stalno pričali da je to otkriće za Nobelovu nagradu. Ja bih odgovarao – ma, da, možda, kako god“, kaže Keluz, govoreći o prvoj velikoj planeti van Sunčevog sistema, koju je otkrio zajedno sa Majorom.

Tokom svih tih godina, Keluz priznaje da mu se dešavalo da „zaboravi“ na otkriće: ,,Čak i nisam mislio o tome. Tako da, iskreno, ovo [Nobelova nagrada] je bilo pravo iznenađenje. Shvatam koji je uticaj tog otkrića, ali u svetu se rade tako velike stvari iz oblasti fizike, pa sam pomislio, nije to za nas, nikada nećemo dobiti Nobela“, kaže Keluz.

„Trenutno sam malo šokiran, još uvek pokušavam da procesuiram sve to“, dodaje profesor.

Major i Keluz su u vreme otkrića 1995. godine radili na Univerzitetu u Ženevi, na kome Major (77) i dalje radi i to kao profesor emeritus. Keluz, koji ima 53 godine, predaje i u Ženevi i na Univerzitetu u Kembridžu.

„Ovogodišnji laureati su naslikali sliku našeg univerzuma daleko čudniju i divniju nego što smo ikada mogli da je zamislimo“, naveo je Ulf Danijelson, člana Nobelovog komiteta za fiziku.

Rođeni Kanađanin Džejms Pibls nagrađen je za svoj doprinos razumevanju evolucije Univerzuma i mesta Zemlje u kosmosu. Sa drugima je predvideo postojanje kosmičkog pozadinskog zračenja, toplotnog zračenja za koje se pretpostavlja da je ostatak od velikog praska. Proučavanjem ovog zračenja, naučnici su mogli da utvrde starost, oblik i sadržaj Univerzuma.

„Da nije bilo teorijskih otkrića Džejmsa Piblsa, prekrasna precizna merenja ovog zračenja u poslednjih 20 godina ne bi nam rekla gotovo ništa“, kaže Mats Larson, predsedavajući Odbora za nagradu za fiziku.

Pibls, koji ima 84 godine, takođe je doprineo razvitku teorije o tamnoj materiji i tamnoj energiji, misterioznim komponentama koje zajedno čine oko 95% Univerzuma. Pored toga, pomogao je i u razvoju teorijskog okvira formiranja struktura, koji opisuje kako su galaksije i druge velike strukture nastale iz ranijih kolebanja gustine u Univerzumu.

Ove godine, Nobelova nedelja uključivaće i dodeljivanje priznanja za hemiju, čiji će dobitnik biti objavljen u sredu, dva laureata za književnost biće saopštena u četvrtak, dok će nagrada za mir biti objavljena u petak.

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju biće poznat 14. oktobra.

 

podeli