Novi Elementi su na kioscima širom zemlje, a uskoro će u celosti biti dostupni i onlajn

Novi, prolećni broj Elemenata donosi vam, između ostalog, ekskluzivni intervju sa slavnim američkim fizičarem Berijem Berišom, dobitnikom Nobelove nagrade za 2017. godinu. U podužem razgovoru sa Darkom Donevskim, profesor Beriš otkriva mnoge zanimljive i manje poznate detalje o gravitacionim talasima, eksperimentima na kojima je radio, ali i o knjigama u kojima uživa, kao i o značaju umeća naučnog pisanja u prirodnim naukama.

Osim razgovora sa slavni fizičarem, Elementi donose još dva izuzetno zanimljiva intervjua.

Tijana Marković razgovarala je sa Tadašijem Tokiedom, harizmatičnim matematičarem sa Univerziteta Stanford, koji je sakupio, izumeo i analizirao više stotina „matematičkih igračaka“.

Novinarka RTS-a i aktuelna predsednica Svetske federacije naučnih novinara Milica Momčilović govori za Elemente o tome sa kakvim se sve izazovima danas suočavaju naučni novinari i ukazuje na njihovu ulogu u savremenim demokratijama.

Novi broj nudi i priču o zatvorenikovoj dilemi. Od Boni i Klajda preko Merila Flada i Melvina Drešera sve do Alberta Takera, tekst Igora Živanovića vas vodi kroz istorijat, primenu, ali i prigovore na koje je dilema zatvorenika nailazila kroz decenije.

O tome, čemu nas uče Francuska revolucija i njeni očevi i o sličnosti između revolucionarne i današnje onlajn retorike – na osnovu analize preko 40 hiljada govora iz ovog perioda – otkriće vam tekst Đorđa Petrovića – „Jezik revolucije“.

U tekstu Bogdana Đorđevića „Kratka istorija vremenske prognoze“ saznaćete kada i zašto smo pogled sa neba preusmerili na mašine, koja su najvažnija imena zahvaljujući kojima danas imamo tačna – ili tačnija – predviđanja vremenskih prilika, kako i kada su mediji počeli da izveštavaju o meteorologiji, kao i zašto je Zaviša Janjić dobio najprestižniju nagradu u svetu meteorologije.

U neobičnom eseju „Mašina za demokratiju“ Miljan Vasić pokušava da rekonstruiše kleroterion, svojevrsnu mašinu čiji nijedan primerak nije sačuvan u celosti, a koja se u drevnoj Atini koristila za odabir članova veća, porotnika narodnih sudova i drugih važnih zvaničnika

Jeste li ikada čuli za gimik, „nešto što nije ozbiljno ili nema stvarnu vrednost, i koristi se da bi privremeno privuklo pažnju ili interesovanje ljudi“? O gimiku, njegovim dobrim i lošim karakteristikama, usponima i padovima, čitajte u tekstu Ivane Nikolić „Dobro došli u svet gimika“.

Novi Elementi donose i ekskluzivnu fotoreportažu o atmosferi u Kini nakon uvođenja vanrednih mera zbog epidemije Kovida-19, zatim redovne priloge o stripu, umetnosti i astrofizici, kao i pregršt sjajnih ilustracija čiji su autori vodeći grafički umetnici iz Srbije i regiona.

Autor ilustracija na naslovnici novog broja i u tematu je Nikola Korać.

podeli