Najveći islamski matematičar Muhamed ibn Musa al Horezmi rodio se u drugoj polovini 8. stoleća u Horezmu, u velikoj oazi u donjem toku reke Amu-Darje, na području današnjeg uzbekistanskog grada Hive

Foto: Wikimedia

Tekst: Đorđe Petrović

Životni i radni vek proveo je u Bagdadu – u to vreme naučnoj prestonici sveta i mestu susreta antičke, arapske, persijske i indijske misli – gde je vodio državnu biblioteku i bio jedan od članova čuvene Kuće mudrosti. Njegovo najslavnije delo, “Knjiga o svođenju i dvostrukom oduzimanju”, ponudilo je prvo sistematsko rešenje linearnih i kvadratnih jednačina, što je utemeljilo algebru kao posebnu matematičku disciplinu i Al Horezmiju obezbedilo status oca algebre. Čak i sam termin algebra potiče od reči “al-džabr” iz naslova pomenute knjige i na arapskom označava “ponovno sastavljanje razdvojenih delova”. Negde 825. objavljuje drugo kapitalno delo kojim u arapsku matematiku uvodi indijske cifre i dekadni sistem zapisivanja brojeva, kasnije u Evropi poznat kao arapski. U XII veku ova knjiga biva prevedena na latinski kao Algoritmi de numero indorum, što je trebalo da znači “Al Horezmi, o indijskim brojevima”. Međutim, vremenom je palo u zaborav da je Algoritmi zapravo ime autora, te algoritam počinje da označava matematički postupak računanja indijskim brojevima. Izgleda da, pored termina algebra, Al Horezmiju dugujemo i termin algoritam.

podeli