Noć u kojoj je Severna Koreja izvršila nuklearnu probu obeležio je još jedan događaj. Nasa je poslala Osrirs-Rex prema asteroidu Bennu

Foto: Wikipedia

 

 Tekst: Jovana Nikolić

Noć u kojoj je Severna Koreja izvršila nuklearnu probu obeležio je još jedan događaj. Po našem vremenu u noći između 8. i 9. septembra, a po lokalnom vremenu tačno u 19:05,  NASA je svečano lansirala sondu Osiris-Rex. Sonda je lansirana na raketi Atlas sa Floride, a krajnji cilj je asteorid Bennu sa kog treba za sedam godina da pošalje uzorke prašine i kamenja na Zemlju.

Asteroidi potiču iz vremena nastanka Sunčevog sistema pa se veruje da bi detaljna proučavanja njihovog sastava mogla da pruže nova saznanja o nastanku Sunčevog sistema, ali i života. Posmatrajući prašinu sa asteroida Bennu istraživači će moći direktno da posmatraju prošlost, daleku oko 4 milijarde godina. Jedna od naučnica angažovanih na ovom projektu, Kristina Riči, objasnila je na konferenciji za novinare u Kenedi svemirskom centru na Floridi da materijal sa ovog asteroida može da sadrži organske molekule koji su preteča života na Zemlji.

Jedno od istraživanja u okviru misije biće posvećeno i preciznom merenju Jarkovski efekta. Ovaj efekat utiče na promenu putanje asteroida, i važno je uzeti ga u obzir prilikom predviđanja njegovih budućih položaja. Više puta je debatovano o tome da li bi Bennu u 22. veku mogao da predstavlja opasnost za našu planetu, a Jarkovski efekat bi mogao da odigra presudnu ulogu u tome da li će nas ovaj asteroid zaobići ili ne. Glavni istraživač Osiris-Rex misije, Dante Laureta, objasnio je novinarima da kada Sunce zagreva površinu asteroida, on mora deo te energije da vrati nazad u svemir što utiče na promene u njegovoj putanji.

Putovanje do asteroida Bennu po ”redu vožnje” traje dve godine, a u njegovu orbitu sonda bi trebalo da stigne u avgustu 2018. godine. Letelica se neće spustiti na tlo već će najpre provesti dve godine u orbiti detaljno proučavajući i mapirajući asteroid dok naučnici ne procene koje je mesto najpogodnije za uzimanje materijala. Zatim će u julu 2020. godine iz letelice izaći robotska ruka duga nešt više od 3 metra i prilikom kontakta koji će trajati samo nekoliko sekundi prikupiće materijal sa asteroida. Očekuje se da će uzorci iznositi oko 60 grama, a podizanje prašine i šljunka će biti uzrokovano eksplozijom.

Planirano je da letelica krene prema Zemlji u martu 2021. godine a da kapsulu sa dragocenim materijalom pomoću padobrana lagano spusti i pustunju Juta 24. septembra 2023. godine. Materijal će biti raspoređen tako da Kanadska svemirska agencija dobije 4 odsto, japanska JAXA 0,5 odsto, a 75 odsto će biti smešteno u Nasin Džonson svemirski centar u Hjustonu gde će biti sprovođena istraživanja.

Istraživači smatraju da su misije u kojima se uzorci sa nebeskih tela šalju na Zemlju budućnost istraživanja svemira. Daleko veći broj istraživanja se može vršiti u laboratorijama na Zemlji nego u samoj sondi, a tome doprinosi ne samo brojna oprema i bolji uslovi već i mogućnost hronološkog praćenja eksperimenta.

Osiris-Rex je prva američka misija u kojoj će materijal sa asteroida biti poslat na Zemlju, dok su Japanci 2010. godine već poslali na Zemlju malu količinu prašine sa asteroida Itokawa. Ipak, od Nasine misije se očekuje znatno više materijala, a 60 grama bi predstavljalo čak najveću količinu uzoraka od vremena Apolo misije u kojoj je ukupno prikupljeno oko 360 kilograma kamenja sa Meseca.

Zašto je izabran baš Bennu, asteroid prečnika oko 500 metara, što je oko 60 metara veće od visine Empajer stejt bildinga, a skoro 200 metara veće od visine Ajfelove kule? Najpristupačniji asteroidi se nalaze na udaljenosti između 0,8 i 1,6 astronomskih jedinica od Sunca. Zatim, idealni kandidat bi trebalo da ima orbitu što sličniju Zemljinoj, a idelano je da ima prečnik veći od 200 metara jer se manji asteroidi previše brzo kreću da bi im se letelica bezbedno približila. Tako je izbor još više sužen, a zatim je razmatrano kakav sastav treba da ima asteroid sa koga će biti prikupljeni podaci.

Teleskopska posmatranja Bennu asteroida, koji je veoma taman i pripada B tipu, ukazuju da je bogat jedinjenima ugljenika, a ovakvi asteroidi su najprimitivniji i nisu se značajno menjali kroz vreme pa čuvaju najstarije informacije. Pored njega, sve ove uslove je ispunjavalo još samo četiri asteroida. Izbor je pao na Bennu a ime je dobio na konkursu na kome je učestvovalo više od 800 studenata iz celog sveta. Ime ptice iz egipatske mitologije, Benu, predložio je Majkl Puzio iz Severne Karoline jer ga je čitava letelica sa robotskom rukom podsećala na egipatsko božanstvo.

 

*Više o Osiris-Rex misiji čitajte u novom broju časopisa Elementi

podeli