Noćas su u Pacifik pali ostaci prve kineske svemirske stanice, koja je ostala u Zemljinoj orbiti pet godina duže nego što je prvobitno planirano

Umetnički prikaz stanice Tjangong-1, foto: The Aerospace Corporation

 

Tekst: Anđela Mrđa

Noćas oko 2 časa i 15 minuta kineska svemirska stanica Tjangong-1 ušla je u atmosferu i nastavila nekontrolisan pad ka Zemlji, izjavili su za Bi Bi Si predstavnici Kineske kancelarije za kosmički inženjering. Oni su dodali da je Tjangong-1 najvećim delom izgoreo pri ulasku u atmosferu, dok su preostali delovi bezbedno pali u okean i potonuli. Predviđene šanse da će neko od ljudi na Zemlji biti povređen pri padu stanice bile su veoma male, čak 10 miliona puta manje od godišnje šanse od udara munje. 

Nasuprot ovoj proceni, brojni pokušaji svemirskih agencija širom sveta da predvide gde će stanica tačno pasti ispostavili su se kao netačni dok je najbližu procenu dala Evropska svemirska agencija čiji su stručnjaci predvideli pad u vodu s obzirom na to da ona čini najveći deo površine Zemljine lopte. Stanica se naime srušila u Južni Pacifik, okean koji pokriva čak trećinu Zemljine površine.

Tjangong-1 ili Nebeska palata je prva kineska svemirska stanica. Lansirana je u kosmos septembra 2011. godine sa dvostrukim ciljem. Najpre, predstavljala je opremljenu orbitalnu laboratoriju za sprovođenje naučnih eksperimenata. Istovremeno, služila je kao eksperimentalna platforma za kontrolisanje udaljenosti letelica koje se nađu u istoj orbiti. Ovaj ”svemirski susret” najčešće se dešava između svemirske stanice i letelice. Kada se nađu preblizu, neophodno je precizno identifikovati vektore položaja oba objekta i uskladiti im brzine kretanja u orbiti kako bi se konstantno održavalo optimalno rastojanje. Pored ove funkcije, Tjangong-1 bio je programiran i za povezivanje letelica u svemiru.

Ovaj svemirski brod, veličine britanskog školskog autobusa bio je dugačak 10,4 metara, širok 3,3 metra, a čitava konstrukcija teška osam i po tona. Prvobitan plan bio je da deorbitira 2013. godine po završetku svoje dvogodišnje misije, a potom tokom naredne decenije bude zamenjen većim Tjangongom-2 i Tjangongom-3. Međutim, u predviđeno vreme stanica se i dalje nalazila u kosmosu na nepromenjenoj visini te su tako iz Kancelarije za svemirski inženjering tek 2016. objavili da je Tjangong-1 zvanično završio svoju misiju. Nekoliko meseci kasnije sateliti koji su je nadgledali obavestili su da je Kineska nacionalna svemirska agencija izgubila kontrolu nad stanicom. Od tad počinje da se očekuje njen povratak na Zemlju. 

Tjangong-1 se sastojao iz dva glavna dela. Prvi su činili servisni modul sa dve solarne ploče veličine 3×7 metara i pogonski sistem, a drugi velika eksperimentalna laboratorija. Pored ovoga, postojale su dve prostorije za spavanje i jedna za vežbanje, a zidovi su bili obojeni tako da je gornji deo podsećao na nebo, a donji na zemlju što je trebalo da pomogne astronautima da sačuvaju osećaj za orijentaciju u bestežinskom stanju. Stanica je bila pokrivena kamerama koje su omogućavale praćenje protokola i radova sa Zemlje. Toalet i kuhinja, međutim, nisu bili deo inventara već su se nalazili na svemirskom brodu Shenzhou koji je bio povezana sa Tjangongom-1. Na istoj letelici uglavnom je spavao jedan od tri redovna člana posade, kako bi sprečili moguće preopterećenje stanice.

Ovaj svemirski brod poznat je i po tome što su neke od misija na njemu izvršile prve žene astronauti iz Kine, Liu Jang i Vang Japing. Trenutno se u kosmosu nalazi druga kineska svemirska laboratorija pod nazivom Tjangong-2, lansirana 2016. godine.

 

 

podeli