Prestonica Srbije dobila je na Dunavu most sa imenom Mihajla Pupina. Tim povodom, Elementarijum donosi autorski tekst Aleksandre Ninković, poznate popularizatorke ovog naučnika

Tekst: Aleksandra Ninković Tašić*

Most koji dobija Pupinovo ime predstavlja snažan simbol mnogih vrednosti koje stoje uz životno i naučno delo ovog velikog čoveka. Bolji spomenik čuvenom izumitelju, vizionaru, čoveku čijom zaslugom mi njime idemo ka našem Banatu, nismo mogli da podignemo.

Trebalo je sagraditi neverovatan most strpljenja, požrtvovanosti i upornosti da bi se od pašnjaka malenog sela u Banatu stiglo do najvećih hramova nauke 20. veka. Naš Mihajlo Idvorski Pupin sedeo je u osnivačkom odboru NASE, na njegovu inicijativu je osnovano Američko društvo fizičara, bio je predsednik Njujorške akademije nauka, kao i svih drugih naučnih, neretko i obrazovnih institucija SAD. Četiri njegova učenika dobili su Nobelove nagrade. Ovim nabrajanjem tek bismo započeli dugu listu Pupinovih zvanja, funkcija i odlikovanja. Sagradio je, uz veliku posvećenost, ne jedan, već stotine mostova, koji su u najtežim vremenima Srbiju spajali sa svetom.

Pupin je bio najbolji lobista koga je naša zemlja ikada imala. Tim mostovima, zbog čije je gradnje mnogo trpeo, stizala je pomoć Srbiji kroz rad tri Pupinove fondacije, ali i kroz skretanje pažnje moćnih i bogatih ljudi na potrebe jednog malog naroda na Balkanu. Pupin je uvek isticao da je borba tog naroda velika, jer se bori za pravo, pravdu i slobodu.  

Jedan od simbola njegovog ogromnog truda je i proglašenje dana Srbije u Americi. Godine 1918. srpska zastava zavijorila se nad Belom kućom, kao i iznad svih državnih institucija u Vašingtonu. To što je tada javno o našem narodu rekao predsednik Amerike Vudro Vilson, danas deluje neverovatno, a onda je značilo ruku razumevanja i pomoći, koja se najbolje vidi kroz doprinose Mihajla Pupina na Mirovnoj konferenciji u Parizu.

Jedan od mostova koje je sagradio i kojem ne možemo naći ravna u srpskoj istoriji je most popločan dobrim delima, kroz pomoć desetinama hiljada đaka, ratnim siročićima, nebrojenim crkvama i manastirima, Univerzitetu, Srpskoj akademiji nauka i umetnost i neizostavno, značajnim naučnicima i umetnicima, kao što su Jovan Cvijić, Uroš Predić, Paja Jovanović… 

Mnogim knjigama, ekspozeima, organizacijom tribina, pokazivao je da su duhovna i materijalna realnost plodovi sa istog drveta saznanja. Svojom autobiografijom, koja je odmah prevedena na desetine jezika, motivisao je i doneo snagu hiljadama mladih ljudi u čitavom svetu. Njegovu knjigu su od Amerike do Japana delili dobrim učenicima, kako bi im pokazali ličnost kakvoj treba u svom sazrevanju da teže.

Zbog svih svojih naučnih i ljudskih dostignuća, zbog toga što je kroz svoje patente povezivao telekomunikacijski ceo svet, i zbog toga što je bio graditelj mostova koji su pomoć i podršku vodili do Srbije, Mihajlo Pupin zaslužuje našu zahvalnost i ljubav.

Ime mosta početak je naše gradnje sećanja.

 

*Autorka je popularizatorka nauke posvećena očuvanju tradicije Mihajla Pupina. Organiziovala je izložbe, rukovodila projektima i objavila više knjiga o Pupinu.

 

Novi most u Beogradu

Izgradnja novog Pupinovog mosta preko Dunava u Beogradu, koji povezuje Zemun i Borču i koji je otvoren 18. decembra 2014, finansirana je kreditom kineske banke „Eksim“, a most je izgradila kineska kompanija Čajna roud end bridž korporejšen (CRBC). Zbog toga je ova građevina isprva nazivana Kineski most. U oktobru 2014, nakon glasanja u kome su učestvovali građani, Skupština grada Beograda mu je dala ime Pupinov most, po Mihajlu Pupinu.

R. E.

podeli