Inicijator projekta Kvantna muzika, Dragan Novković, posetio je Centar za kvantne tehnologije u Singapuru, kao gost našeg poznatog kvantnog fizičara Vlatka Vedrala

Foto: Wikipedia

 

Tekst: Dragan Novković 

Sve u vezi s gradom-državom Singapur može se smatrati zanimljivim i neuobičajenim, posmatrano iz ugla belog čoveka smeštenog u Evropi početkom 21. veka. Od naziva, preko istorije, načina funkcionisanja, efikasnosti sistema, zaključno s rezultatima koje ova mlada država postiže na svim planovima.

Iako je sve krenulo od slučajne greške  – naziv Singapur u bukvalnom prevodu sa sanskritskog jezika znači Grad lavova, iako lavova na ovom malecnom ostrvu koje označava kraj kopnenog dela azijskog kontinenta nikada nije bilo – sve ostalo u vezi s ovom državom ni na jedan način nije ni slučajno, a ni pogrešno.

Prosvećene tehnokrate

Od 1965. godine, kada je Singapur postao nezavisna država, svi potezi koje je povlačila vladajuća elita bili su usmereni samo ka jednom cilju: izdizanju efikasnosti državnog sistema. Ovo ne treba da čudi ako se shvati da je u Singapuru sve ovo vreme na delu poprilično logičan, a tako redak, princip klasične prosvećene tehnokratije: državu vode samo oni koji znaju šta i kako treba da se radi u oblasti za koju su zaduženi, uz nulti nivo tolerancije kad je reč o korupciji.

Vođen isključivo ovim principom, Singapur je za pola veka, uz resurse koji su iz perspektive dela sveta u kojem se mi krećemo neopisivo svedeni i siromašni, postao jedan od tzv. četiri azijska ekonomska tigra (tigrova je, za razliku od lavova, na ovom ostrvu nekada bilo), sa bogatstvom i zadovoljstvom stanovništva koje se svrstava u sam svetski vrh.

Stanovništvo Singapura, kojeg ukupno ima oko 6 miliona, predstavlja kombinaciju različitih naroda i rasa. Najbrojniji su Kinezi (74 odsto), Malajci (13 odsto) i Indijci (9 odsto), dok ostatak populacije čine različite grupe evroazijskih naroda. U Singapuru su na jako malom prostoru zastupljene praktično sve savremene religije, koje funkcionišu u krajnjem miru i toleranciji, na čemu Singapurci posebno insistiraju: bukvalno u istoj ulici se može naići i na džamiju, i na hindu hram, i hrišćansku crkvu.

Ovako mlada država, sastavljena od ovoliko različitih etničkih grupa, svakako jeste u potrazi za nacionalnim identitetom. Ova potraga se sprovodi na krajnje civilizovan i pametan način – sistem zdušno podržava sve aktivnosti koje mogu doprineti stvaranju identiteta, što se pre svega odnosi na bazične grane ljudske delatnosti poput umetnosti, nauke i obrazovanja.

Singapurci su izuzetno otvoreni za priliv znanja, veština i ideja upravo u ovim oblastima, koje su u konstantnoj krizi funkcionisanja u zapadnom sistemu: spremni su da sve i svakoga saslušaju, a ukoliko procene da je u pitanju nešto što jeste vredno ulaganja, novac i sva potrebna infrastruktura ne predstavljaju nikakav problem.

Centar za kvantne tehnologije

Ovakva izuzetno otvorena i preduzimljiva atmosfera može da se oseti u svakom segmentu funkcionisanja singapurskog društva. Da je to zaista tako, autor ovih redova i lično se uverio tokom svoje posete Centru za kvantne tehnologije (CQT), koji funkcioniše u okviru Nacionalnog univerziteta u Singapuru.

CQT je jedan od pridruženih partnera na Art&Science projektu Kvantna muzika, koji za cilj ima prezentaciju kvantne fizike prevashodno kroz zvuk i muziku, a na kojem je jedan od stalnih partnera i Centar za promociju nauke. Poseta ovom centru je organizovana na inicijativu njihovog odeljenja koje se bavi promocijom kvantne fizike i koje održava visok nivo aktivnosti i saradnje sa umetnicima iz celog sveta. Uvek su u potrazi za novim idejama. 

Domaćin tokom ove posete je bio jedan od najuticajnijih kvantnih fizičara današnjice, profesor Vlatko Vedral, naše gore list, koji je osim na Univerzitetu u Oksfordu, redovno angažovan i na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru. Sam Centar je oformljen 2006. godine sa idejom organizovanog okupljanja ljudi i znanja iz oblasti kvantnih tehnologija, a sve to u funkciji ostvarenja strateškog cilja – uključivanja Singapura u više nego aktuelnu trku razvoja tehnologije kvantnih računara.

Centar u ovom trenutku okuplja oko 200 naučnika iz celog sveta, kojima su obezbeđeni praktično idealni uslovi za rad i razvoj – od najsavremenijh laboratorija i belih zidova po kojima je moguće pisati piši-briši flomasterima (aposlutno svi zidovi u ovom centru su ispisani formulama, dijagramima i grafikonima), preko stolova za stoni fudbal, pa sve do besplatne kafe i kolača koji se u ovom centru troše u neverovatnim količinama. Apsolutno sve je u funkciji podsticanja kreativnosti, što i jeste bila osnovna ideja sa kojom se ušlo u realizaciju ovog centra.

S obzirom na sve do sada rečeno, svakako ne treba da čudi što je Nacionalni univerzitet u Singapuru već drugu godinu zaredom najbolje rangirani univerzitet u Aziji i 24. na svetskoj rang listi univerziteta. Ova institucija okuplja prestižne umove iz celog sveta, istovremeno obezbeđujući svojim studentima uslove za studiranje kakvi su iz naše perspektive praktično nezamislivi.

Program Artist in Residence 

U večitoj potrazi za novim idejama i ljudima, postoji niz programa za „privlačenje“ istih. Kao jedan od primera može se navesti Artist in Residence program koji se sprovodi pri ovom univerzitetu. Ne treba smetnuti sa uma da u Singapuru postoji čak šest državnih univerziteta, i da svaki od njih ima slične programe u oblastima za koje su specijalizovani.

Singapur je, kao potpuno funkcionalan sistem, zainteresovan da izvrši objektivnu procenu vrednosti ponuđenih sadržaja, neopterećenu bilo čime osim kvalitetom. Uz to je i dovoljno finansijski moćan da može da podrži njihovu realizaciju, što svakako jeste nešto što treba imati na umu u trenucima suočavanja sa nemogućnošću napredovanja u sopstvenoj sredini. 

Sa druge strane, valja napomenuti da je klima u Singapuru za prosečnog Evropljanina praktično neizdrživa. Osećaj da se nalazite u vreloj i vlažnoj sauni vas ne napušta 24 sata dnevno, 365 dana u godini, bez mogućnosti da bilo gde pobegnete osim u preterano klimatizovane zatvorene prostore. U krajnjem slučaju, na mestu ovog visokourbanizovanog grada do pre samo neku deceniju bila je tropska džungla: džungle više nema, ali klima je ostala da traje u betonskim predelima modernog Singapura.

Istražite više o projektu Kvantna muzika.

Istražite više o programu Artist in Residence Nacionalnog univerziteta Singapur.

podeli