„Vidim Zemlju… Vidim oblake… Vidim sve… I prelepo je!“, uzviknuo je Jurij Gagarin, prvi čovek u svemiru

Piše: Marija Vidić

Ove nedelje, odnosno 12. aprila, obeležava se Dan čovekovog leta u svemir. Ovog datuma se, naime, navršilo tačno 53 godine otkako je Jurij Gagarin krenuo u svemir na Vostoku 1 iz pustinjskih stepa Kazahstana. Bilo je to u zoru 12. aprila 1961. Nekoliko minuta pošto je pritisnuto crveno dugme, Gagarin je postao prvi čovek u kosmosu, gde je proveo 108 minuta oblećući pun krug oko Zemlje brzinom od osam kilometara u sekundi.

Jurij Gagarin

Tog jutra probudili su ga u 5.30. Dobio je doručak i pošto je jeo, pomogli su mu da obuče astronautsko odelo i odvezli ga do raketnog nosača. U 7.10 uključen je komunikacioni sistem. Kada je sve bilo spremno, Sergej Koroljev, vođa sovjetskog kosmičkog programa i glavni konstruktor Vostoka, povikao je: „Uzletanje! Želimo ti dobar let. Sve je u redu.“ Gagarin je uzvratio: „Poehali!“ („Idemo!“).

Raketa Vostok, odnosno modul i raketni nosač bili su gigantsko postrojenje teško 150 tona, proizvod Sovjetskog svemirskog programa. Za gorivo je korišćen kerozin, a kao oksidant tečni kiseonik. Unutar modula u kom je boravio Gagarin sve je bilo skromno, neprijatno i tesno: mogao je da boravi samo jedan astronaut. Mada se Vostokom upravljalo sa Zemlje i uz pomoć automatike, dvadesetsedmogodišnji Gagarin je u slučaju problema mogao da preuzme kontrolu nad brodom.

Njegov glavni zadatak bio je da razgovara sa komandom leta i opisuje ono što vidi kroz prozore na kabini. „Vidim Zemlju… Vidim oblake… Vidim sve… I prelepo je!“, uzviknuo je Gagarin pre nego što se uspešno vratio na Zemlju. Tokom sletanja, kako je rekao Nikiti Hruščovu, pevušio je Domovina čuje, domovina zna (Rodina slыšit, Rodina znaet), pesmu koja počinje stihovima „Domovina čuje, domovina zna, gde njen sin leti u nebo“.

Spustio se ponovo u Sovjetski Savez, u ruralni deo oblasti Saratov, gde su ga ljudi posmatrali sa čuđenjem – u narandžastom astronautskom odelu sa šlemom na glavi polako se prizemljio padobranom nakon što se katapultirao iz modula sedam kilometara iznad Zemlje. Uzviknuo je meštanima da se ne boje, da je on takođe Sovjet. „Vraćam se iz svemira i treba mi telefon da pozovem Moskvu.“

Tih dana trka Amerike i Rusije za osvajanje kosmosa posebno se ubrzala. Rusi su dobili prvu utakmicu, a izjednačenje je usledilo tek osam godina kasnije, kada je Armstrong, 21. juna 1969, kročio na Mesec. Do danas je u svemir (na visinu veću od 100 kilometara od Zemljinog tla) otputovalo više od 500 ljudi, astronauta i svemirskih turista.

podeli
povezano
Tvorac Sretenjskog ustava
Asteroid Dejvid Bouvi