Izložba poliedara iz dela „O božanskoj proporciji“ Luke Pačolija, koje je ilustrovao Leonardo da Vinči, dostupna posetiocima manifestacije „Maj mesec matematike“

 

 

 Tekst: Alesandro Vecozi, direktor “Museo Ideale Leonardo Da Vinci”

Monografska izložba, iako tematski određena, nudi mogućnost da se spoznaju različiti fundamentalni i simbolički aspekti metode i dela Leonarda da Vinčija kao spoja umetnosti i nauke, od matematike do dizajna.

Izložbu čini izuzetna zbirka poliedara iz dela O božanskoj proporciji Luke Pačolija (Sansepolkro, oko 1446. Rim, oko 1516), koje je ilustrovao Leonardo da Vinči (Vinči, 1452. Amboaz, 1519). Reč je o 40 trodimenzionalnih modela od drveta, prvi put realizovanih uz pomoć specijalne tehnike bojenja, dimenzija i do 186 cm, koji nikada do sada nisu bili izlagani. Uz njih će biti predstavljeni odgovarajući faksimili Leonardovih crteža.

Pačoli je bio Leonardov učitelj matematike, prijatelj i saputnik, a takođe i svedok uspeha njegovih dela i eklektične genijalnosti. Leonardo je oko 1498. nacrtao poliedre za Pačolijevo delo O božanskoj proporciji, sačinjeno u tri rukopisa (jedan namenjen Galeacu Sanseverinu čuva se u Milanu, drugi posvećen Ludoviku il Moru nalazi se u Ženevi, dok je treći rukopis poklonjen Pjetru Soderiniju, gonfalonijeru Firence i naručiocu slike Bitka kod Angijarija, koja se trenutno vodi kao nestala). U izdanju koje je štampano u Veneciji 1509. godine Pačoli precizira da su poliedri „načinjeni od strane uzvišenog slikara perspektive, arhitekte, muzičara i svim veštinama nadarenog Firentinca Leonarda da Vinčija u gradu Milanu“.

U ovim poliedrima vidljiv je uticaj grčke i helenske kulture, od Platonovih i Euklidovih geometrijskih tela do Arhimeda. Oni takođe otkrivaju i povezanost sa drugim protagonistima italijanske renesanse (od Paola Učela i Pjera dela Frančeske do intarzija Đovanija da Verone), a i sa arapskim i hebrejskim saznanjima.

Poliedri predstavljaju predmete zadivljujuće lepote, bliske modernim skulpturama, koji ističu značaj Leonarda i njegovog umetničkog i intelektualnog konteksta za savremeno doba. Dodekaedar je, na primer, smatran slikom univerzuma u svoj njegovoj celini… Na izložbi će biti predstavljeni i crteži Pjera dela Frančeske, Pačolijeve slike, slova alfabeta sa geometrijskom konstrukcijom, druge studije iz geometrije, matematike, harmonije i proporcije samog Leonarda: počev od možda najslavnijeg crteža na svetu, Vitruvijanskog čoveka, do analogija sa životinjama, posebno sa konjem. U jednoj od anatomskih studija Leonardo je zabeležio rečenicu koja ima presudnu ulogu u shvatanju njegove umetnosti u kojoj je slikarstvo istovremeno i filozofija i nauka: „Neka me ne tumače oni koji nisu matematičari.“

podeli
povezano
Tvorac Sretenjskog ustava
Asteroid Dejvid Bouvi