Popularni robot Fili, Evropske svemirske agenicije, nakon 7 meseci izašao iz stanja hibernacije i ”komunicirao” sa Zemljom

Tekst: Jovana Nikolić

Jedna od najambicioznijih i najsloženijih misija i istraživanju svemira će se, sada sasvim izvesno, nastaviti nakon što se u subotu, 13. juna probudio robot Fili. Kontakt između Evropske svemirske agencije (ESA) i Filija je trajao 85 sekundi i ovo je ujedno prvi kontakt sa ovim uređajem od trenutka hibernacije, 14. novembra.

Fili je prvi uređaj koji je sletao na kometu u istoriji čovečanstva.  Posredstvom letelice Rozete poslao više od 300 paketa podataka koji se trenutno analiziraju, a pretpostavlja se da u svojoj memoriji čuva još 8 000 paketa podataka o tome šta se u njegovom okruženju, na kometi 67p/Čurjumov-Gerasimenko, događalo prethodnih dana.

Obrađeni podaci ukazuju da se robot nalazi u dobrom stanju, a da je njegova radna temperatura -35S dok njegova snaga iznosi 24 vata. Naučni tim iz ESA-e pretpostavlja da se Fili probudio i ranije, ali ovo je prvi put da je između njega i tima obavljena komunikacija od novembra prošle godine.

Njegov put na letelici Rozeti je trajao više od 10 godina, a tlo komete je konačno dodirnuo 12. novembra 2014. godine. Međutim, Fili nije sleteo na predviđenu lokaciju, a fotografije poslate sa ovog uređeja su ukazivale da se nalazi na osenčenom mestu što mu onemogućava da sakupi dovoljno Sunčeve energije neophodne za punjenje baterija. Zato se nakon dva dana  i 80% isunjenih zadataka, Fili našao u stanju hibernacije.

Kometa Čurjumov-Gerasimenko se trenutno nalazi na 205 miliona kilometara od Sunca, a ESA-in tim očekuje da će se najviše približiti ovom izvoru toplote u avgustu nakon čega će se udaljavati. Približavanje komete Suncu donosi novu mogućnost da se Fili ponovo probudi i nastavi sa započetim zadacima, a jedan od najvažnijih je ponovni pokušaj iskopavanja komete kako bi se ispitao njen hemijski sadržaj.

Ukoliko Fili uspešno obavi ovaj zadatak, naučnicima predstoji višegodišnje analiziranje sadržaja komete, a rezultati bi trebalo da pruže odgovore na važna  pitanja o nastanku Sunčevog sistema i poreklu života.

Misija Rozeta

Sletanje na kometu Čurjumov-Gerasimenko, 12. novembra, sve ono što je tome prethodilo i usledilo, predstavlja trijumf evropske nauke.

Istražite više u seriji tekstova O misiji Rozeta na Elementarijumu

podeli
povezano
Pad Rozete
Molekuli života na kometi?