U više navrata su ga istraživale letelice, počev od Pionira 10 do Džuna

Foto: Wikimedia

Tekst: S. Rosić

Jupiter, najveća planeta Sunčevog sistema koja je ime dobila po vrhovnom božanstvu rimske mitologije, za nas Zemljane je uvek imala veliki značaj. Kineski astronomi su pre nove ere prema njegovoj orbiti računali vreme, a zahvaljujući Galilejevom otkriću njegovih satelita – Io, Evrope, Ganimeda i Kalista – u 17. veku, svet je konačno shvatio da geocentrični model kosmosa ne drži vodu.

Zahvaljujući tome što je Jupiter četvrto najsjajnije telo na noćnom nebu u koje već vekovima upiremo pogled, u više navrata su ga istraživale svemirske letelice, počev od sonde Pionir 10, 1972. godine, do savremene Džuno koja i danas šalje vredne informacije o ovom gasovitom džinu.

Zahvaljujući svim tim opservacijama, sada znamo da Jupiter ima najmanje 67 prirodnih satelita i sistem prstenova, kao i to da ima najdeblji sloj atmosfere među svim planetama Sunlevog sistema od preko 5.000 kilometara.

——————————————————————————————————————————-

DNEVNI TELESKOP

Rubrika Dnevni teleskop iz dana u dan predstavlja kratke astronomske priče. Ova serija se, uz podršku Centra za promociju nauke, originalno objavljuje svakog dana u listu Danas umesto ukinute rubrike Horoskop.

 

podeli