Ugljenik ulazi u sastav svega što je živo, odnosno svih organskih molekula. Da li se od njih mogu napraviti i računari koji će biti moćni kao žive ćelije?

 

Nanotehnološke inovacije su neizbežan i poželjan deo naše budućnosti. Tehnologija koja se bavi mikrosvetom na toliko malim skalama da je našem umu teško da to i zamisli, mogla bi da unapredi kvalitet ljudskog života van granica poimanja – kako na polju medicine i prevencije bolesti tako i u svakodnevnom životu. Jedan od načina na koji bi se ovo moglo realizovati je primena materijala zvanog grafen u izgradnji računarskih mikročipova, koji bi bacio senku na konvencionalne silikonske tranzistore.

 Kompjuterski čipovi napravljeni od grafena, supstance koja se sastoji od čistog ugljenika čiji su atomi raspoređeni u heksagonalnim paternima, mogli bi biti brži i moćniji od dosadašnjih silikonskih čipova. Grafen je trenutno i najtanji i najčvršći materijal za koji znamo. Osim ovih povoljnih osobina, on je istovremeno i izuzetan provodnik, te bi tranzistori od grafena omogućili kompjuterima da bezbedno rade na mnogo višim temperaturama nego što je to trenutno moguće.

Praktična primena grafena na najrazličitijim poljima života praktično je neograničena, no trenutak u kom ćemo biti u stanju da realno eksploatišemo mogućnosti ovog zaista specifičnog materijala još je uvek budućnost.

Istražite druga OTVORENA PITANJA SAVREMENE NAUKE.

 

 

podeli