Mada su neke od njih proglašavane za najbolje u svojim oblastima, naučnicama u Srbiji nedostaje finansijska podrška

Tekst: LJ. Ilić

U Srbiji danas radi oko 6.500 hiljada naučnica. Iako smo po broju istraživača ženskog pola na 4. mestu u Evropi, pozicija naučnica kod nas ima još mnogo prostora za poboljšanje.

Ovom temom bavila se produkcijska kuća ”Mreža”, koja je napravila emisiju ”Srpske naučnice” u projektu koji je CPN finansirao 2013. godine kao jedan od ukupno 82 finansirana projekta promocije i popularizacije nauke.

U prvom delu emisije predstavljene su prve srpske naučnice poput Mileve Marić Ajnštajn i Ksenije Atanasijević. Iako ne postoje dokazi da je Mileva Marić radila sa svojim suprugom na projektima koji su mu kasnije doneli Nobelovu nagradu, uvreženo je mišljenje da je upravo Mileva dala značajan doprinos Ajnštajnovim otkrićima, kako tvrdi i Dragana Popović, autorka knjige ”Žene u nauci”.

Od kraja 19. veka do Drugog svetskog rata, u Srbiji je bilo 139 diplomiranih hemičarki. Pola od tog broja napustilo je karijeru zbog porodičnih razloga, mada su neke od njih, poput Ksenije Atanasijević, uporno nastavile svoju naučnu karijeru.

Ksenija Atanasijević je objavila 400 dela iz raznih naučnih oblasti, a neka od njih su “Brunovo učenje o najmanjem”, “Jugoslovenski mislioci”, kao i dva toma “Filozofskih fragmenata”, a jedina je naša naučnica citirana u Enciklopediji Britanika. Bavila se i prevodilačkim radom, i to nekih od najvažnijih filozofskih dela i radova iz oblasti psihologije, sa grčkog i nemačkog jezika.

Nijedna od prvih srpskih naučnica, i pored vrednog rada i očiglednih naučnih rezultata, nikada nije dobila nijedno državno priznanje. Ksenija Atanasijević nikada nije postala profesorka, a muške kolege su je čak nazvale plagijatorkom.

Naučnice našeg doba, u odnosu na pionirske poduhvate svojih prethodnica, imaju daleko veću podršku i mogućnosti, iako ni danas situacija nije blistava.

Sanda Ljubičić, postdoktorantkinja sa Harvarda, kaže za ”Mrežu” da je vrlo žalosna što kod nas ne može da ima uslove za rad i istraživanje kakve ima u inostranstvu.

Iako nisu dovoljno vidljive, Srbija je jedan od svetskih lidera po broju žena u nauci. Zato je neophodno promovisati njihov rad i približavati ovu temu najširoj publici, što je jedan od zadataka Centra za promociju nauke.

“Kod nas su u dobu socijalizma stvari bile drugačije postavljene, pa su žene radile, i to je bila ideologija koje smo se držali, ali ono gde žena nema dovoljno, to su rukovodeće pozicije”, kaže Aleksandra Drecun, direktorka Centra za promociju nauke.

“Pre svega nam je potrebna podrška države, a zatim i finansijska podrška, ukoliko zaista mislimo nešto da uradimo, da ne ostane samo pisana reč, nego da se zaista nekad nešto i promeni “, zaključuje Ksenija Bunjak, arhitektkinja, koju je nemačka vlada proglasila za jednu od 25 najboljih svetskih naučnica u 2013. godini za projekat energetski efikasnih zgrada.

podeli